Poplave koje su zadesile Hrvatsku na sreću su iza nas, ali stanovnicima tih područja i dalje prijete opasnosti u obliku infekcija i zaraza. Kako bi informirali javnost, iz poliklinike Synlab upozoravaju na bolesti koje se mogu razviti među stanovništvom poplavljenog područja.
Nakon poplava, porastom temperature zraka dolazi do stvaranja močvarnog područja, a radi kontaminacije vode i hrane te ozljeđivanja i ugriza (možda zaraženih) životinja svakako postoji povećan rizik od razvoja zaraznih bolesti. Pojaviti se mogu crijevne i kožne zarazne bolesti, vrućice te kapljično prenosive bolesti, a o njima saznajte više u nastavku teksta.
Trbušni tifus
Uzročnik ove bolesti je Salmonella typhi, a prenosi se pokvarenom i nedovoljno termički obrađenom hranom te kontaktom prljavim rukama (fekooralni prijenos zaraze). Simptomi trbušnog tifusa su povišena tjelesna temperatura – kontinuirana vrućica, slabost, iscrpljenost, bol u trbuhu i ružičasti osip (rozeola).
Dizenterija
Ovo je jedna od najzaraznijih bolesti koja, ako se ne tretira, može uzrokovati smrt (smrtnost dosiže od 5% do 15% zaraženih). Uzročnik je bakterija Shigella sp.(rjeđe parazit Enthamoeba histolytica). Ova bolest je vrlo neugodna jer se očituje teškim proljevom, grčevima u trbuhu, lažnim i bolnim porivima na nuždu. U slučaju dizenterije, stolica sadržava krv, a može biti prisutna povišena tjelesna temperatura. Ukoliko se bolest ne lijeći, slijedi iscrpljenost i dehidracija.
Hepatitis A
Uzročnik je virus hepatitisa A, a ovu bolest nazivamo “bolest prljavih ruku”. Prenosi se kontaktom prljavim rukama, zaraženom hranom i prljavštinom. Simptomi koji se pojavljuju su povišena tjelesna temperatura, bol u trbuhu, upala jetre, povećana jetra i žutica. Ova bolest se smatra relativno blagom.
Zaražene životinje kao prenosnici bolesti
Poplave i visoke temperature pogoduju razmnožavanju komaraca, a tako i zarazama koje oni nose. U Hrvatskoj postoje komarci koji prenose virus Zapadnog Nila, virus dengue groznice, virus chikungunya pa i malariju. Osim velikog broja komaraca, za širenje bolesti je potrebna i dovoljna količina rezervoara infekcije s kojeg će dalje komarci prenijeti uzročnika na čovjeka. Za prevenciju enormnog razmnožavanja komaraca treba provoditi isušivanje, primjenjivati larvicidna sredstva i repelente te se zaštititi noseći isključivo odjeću dugih rukava i dugih nogavica. Upotrijebite zaštitne mreže protiv komaraca.
Krpelji su nametnici koji žive kao parazit na domaćinu te prenose razne bolesti. U slučaju da primijetite na sebi krpelja, svakako se javite nadležnom liječniku jer je odstranjivanje krpelja obavezno.
Mišja groznica
Hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom (mišja groznica) je virusna zarazna bolest uzrokovana Hantavirusima, od kojih kod nas postoje dvije vrste – Dobrava (DOBV) i Puumala (PUUV). Prenositelji su glodavci koji su ujedno i glavni rezervoari virusa. Do zaraze dolazi pri neposrednom kontaktu s izlučevinama inficiranih glodavaca (urin, stolica, slina) ili udisanjem prašine/aerosola kontaminirane izlučevinama glodavaca s eventualnim uzročnikom. Najčešći glodavci (rezervoari) kod nas su štakori, miševi i voluharice. Inkubacija traje jedan do dva tjedna, a bolest se očituje naglim nastupom visoke tjelesne temperature uz zimicu, glavobolju, bolove u trbuhu i leđima, zamućeni vid. Moguće je crvenilo lica i konjunktiva te osip. Kasnije se mogu razviti simptomi bubrega, krvarenja, pada tlaka i šoka. Obavezno je bolničko suportivno liječenje koje traje danima.
Leptospiroza
Infektivna spirohetna žutica čiji je uzročnik bakterija Leptospira nosi naziv leptospiroza. Spomenuta bakterija prodire kroz oštećenu i neoštećenu kožu čovjeka u krv te zahvaća organe (bubreg, jetra). Prenosi se preko urina zaražene životinje direktno ili indirektno, putem zagađenog tla ili vode. Izvori zaraze su bolesna životinja i njezine izlučevine (urin) i rezervoari (nositelji virusa) – miševi i štakori. Inkubacija traje dva do tri tjedna nakon čega započinje bolest uz simptome glavobolje, bolova u mišićima, povišene tjelesne temperature, zimice, subkonjunktivalnog krvarenja (3. do 4. dan bolesti), povećane jetre i slezene. Nakon faze pada temperature nastupa faza ponovnog povišenja temperature s eventualnim meningealnim znakovima i razvojem seroznog meningitisa. U trudnica ova bolest može izazvati pobačaj. Na leptospirozu treba posumnjati kod svih bolesnika s vrućicom nepoznatog uzroka, koja se pojavljuje u epidemiološkoj situaciji koja govori o mogućnosti izloženosti leptospirama.
Kako spriječiti pojavu i širenje bolesti pročitajte u članku Spriječite nastanak i širenje zaraznih bolesti na poplavljenim područjima.
Ordinacija.hr
