Čak 550 mišića i 400 tetiva i ligamenata te 35 pojedinačnih kralježaka – tako izgleda kralježnica u brojkama, taj stup našeg tijela koji, nažalost, sve više stradava pod “teretom” modernog načina života.
Isključimo li genetsku predispoziciju i ozljede, premalo kretanja, tj. zanemarivanje fizičke aktivnosti, glavni je razlog što sve više ljudi današnjice pati od bolova u kralježnici. No, kako tvrdi autor knjige “Bolest kao govor duše”, liječnik i psihoterapeut Ruediger Dahlke, problemi s diskovima (o njima ovisi pokretljivost), pomak kralješka, problemi s držanjem, skolioza…, uvelike su uvjetovani i stanjem psihe, pa tako stres, “teret” briga koji si stavljamo na leđa i brojna druga duhovna opterećenja ustvari su glavni krivci za probleme s kralježnicom.
Bole vas križa? Evo što obavezno morate napraviti
Diskovi se prilagođavaju raznim opterećenjima
Pod nesvjesnim duhovno-duševnim opterećenjima stradavaju prvenstveno diskovi, te mekane elastične jezgre koje se prilagođavaju pokretima kralježnice i djeluju poput amortizera prilikom udaraca i istezanja.
Diskovi se, dok je to moguće, prilagođavaju različitim opterećenjima, ali prije ili kasnije bude im svega dosta i njihova ovojnica od vezivnog tkiva pukne i dolazi do teške ozljede – hernije diska. Najčešće mjesto nastanka hernije proizlazi iz anatomskih zadanosti. Na mjestima gdje sustav amortizera najslabije amortizira, a teret je najteži, diskovi su najviše izloženi opterećenju. Više od 90% hernija pogađa donja tri diska, kaže autor knjige “Bolest kao govor duše”, napominjući kako hernija diska utjelovljuje sklonost izmicanju pod pritiskom.
Operacijom se, tvrdi Ruediger Dahlke, to stanje može kratkoročno olakšati, ali se problem tako gura dublje u sjenu, odakle će se ponovno javiti kad se za to ukaže prilika.
“Problemi s hernijom diska počinju znatno ranije nego se ona manifestira kao neizdrživa bol. Zdrava elastična želatinozna jezgra u unutrašnjosti diska obično, pod svim pritiscima i opterećenjima, prirodno uzmiče prema istegnutoj strani. Izgubi li elastičnost, više ne može tako lako uzmicati. Naraste li pritisak, povećava se opasnost od pucanja vanjskog vezivnog prstena, pri čemu jezgra izlazi kroz pukotinu i pritišće živce izazivajući jaku bol. Nastala bol širi se niz živčana vlakna prema periferiji. Kod tipičnog išijasa može sezati sve do stopala”, pojašnjava Ruediger Dahlke, napominjući kako u pojedinim slučajevima može doći i do oduzetosti nogu, ali i mokraćnog mjehura ili crijeva.
Sjedite satima na poslu? Ako već morate, naučite kako sjediti zdravo
“Kod akutnih slučajeva hernije istisnuta jezgra sama od sebe se vrati na svoje mjesto, a u mnogim se slučajevima može vratiti tako da se objesimo za ruke o neku prečku ili tretmanom kod kiropraktičara. Međutim, i nakon toga pri svakom ekstremnom pokretu može očekivati novu herniju diska”, upozorava ovaj stručnjak navodeći kako se pravo rješenje ovog problema skriva u odstranjivanju tereta na duhovno-duševnoj razini.
Pitanja koja si morate postaviti
On navodi šest ključnih pitanja koje bi sebi trebali postaviti svi koji često pate od išijasa: kako stoje stvari s čestitisti u mojem životu;
- pokazujem li stav, odnosno zauzimam li se za važna pitanja;
- jesam li fleksibilan i savitljiv, sposoban za istinsku poniznost;
- je li moj ženski dio pod pritiskom ili čak ucijenjen od strane mojeg muškog dijela;
- nosim li nesvjesno terete u koje svjesno ne vjerujem i,
- kakve terete podnosim da bih stekao priznanje?
I pomak prvog vratnog kralješka, odnosno situacija kad atlas pokušava napustiti svoju tešku i odgovornu ulogu tako da se izmakne u stranu, ustvari je riječ o pokušaju izbjegavanja nametnute odgovornosti.
“Jedino smisleno rješenje jest ispraviti glavu. Naravno, najbolje je kad to možemo učiniti u prenesenom značenju. No prvi korak izvana mora napraviti kiropraktičar. Odlučnim pokretom, trzajem, namjestit će kralježak na njegovo mjesto, no isključivo fizičko namještanje dugoročno nije dovoljno jer kralježak i dalje zadržava sklonost pomicanju, sve dok se situacija ne raščisti i u prenesenom značenju. Pouka pomaknutog atlasa jest u tome da treba iskočiti iz uobičajenog pravca kretanja – pa makar to bilo i iznenada – te glavu okrenuti u drugom smjeru, katkad dopustiti da nam neto zavrti glavom, ali ne kiropraktičar”, kaže Ruediger Dahlke.
Lumbalna lordoza – kako izgleda joga terapija za kralježnicu?
Ljudi s bolovima u vratu trebaju se upitati protiv čega se buni njihov atlas, je li im glava postala nepodnošljiv teret, što bi im moglo zaokrenuti glavom, a što je vratiti na pravo mjesto te u kojoj su mjeri doista prilagodljivi.
Kod skolioze ili postraničnog iskrivljenja kralježnice riječ je o nesvjesnom odstupanju od sredine u nekom značajnom području. Tjelesna iskrivljenost podudara se s duševnom.
“Tu je najviše riječ o hvatanju krivina koje oboljeli i ne primjećuju, a zakrivljenje uvijek ima dvostruki karakter: od nečega se odvraćamo, dok se nečemu drugom okrećemo. Zanimljivo je da ima znatno više skolioza koje se naginju na desnu stranu, a to je muška strana. Tako je jedan moj pacijent prilikom terapije osvijestio da je njegova skolioza započela u pubertetu, kad se nije uspio suprostaviti ocu pa mu se fizički izmicao. Ljudi s takvim iskrivljenjem najčešće se pokušavaju izmaknuti i izbjeći otvorenu iskrenost. Njihova kralježnica se krivi otkrivajući slične čovjekove sklonosti i u prenesenom značenju, koje on sam sebi ne želi priznati. Umjesto direktne komunikacije, oni su skloni vrtjeti druge oko malog prsta i birati prečace kako bi izbjegli prepreke. No pritom katkad zalutaju na zaobilaznom putu pa njih netko smota oko malog prsta”, kaže ovaj psihoterapeut u najnovijoj knjizi “Bolest kao govor duše”, pa se u tim slučajevima korisno zapitati od koje sam se strane okrenuo, a koja mi preostaje; što je u mojem životu ostalo prikraćeno; koje prepreke zaobilazim, ako treba i u mutnim vodama; što je s mojom iskrenošću te na kakve sam kompromise spreman.
Ovih 5 vježbi izbjegavajte u trudnoći, a jedna može izazvati i prerani porod
D. Petrov/magazin Ordinacija.hr
Foto: Shutterstock
