Bolovi u trbuhu često se javljaju zbog anksioznosti, stresa, ljutnje - što morate znati?

mozak, zeludac

To da mozak i crijeva jesu u dosluhu nije šala pa se tako naprimjer anksioznost može povezati s problemima u trbuhu, ali i obrnuto.

Osjetite li nelagodu prvo u želucu, kao kada se javi loš predosjećaj oko nečega? Neke situacije stvaraju mučninu? Jeste li ikada osjetili leptiriće u trbuhu? Ti se izrazi koriste s razlogom, a gastroenterološki sustav je osjetljiv na emocije. Ljutnja, anksioznost, tuga, usamljenost – sve te emocije mogu potaknuti javljanje simptoma u trbuhu, pojašnjavaju stručnjaci s Harvard Medical School. Mozak ima drukčiji utjecaj na želudac i crijeva. Na primjer, sama pomisao na nešto može potaknuti lučenje želučanih sokova prije nego se hrana pojavi na stolu.

Riječ je o “intimnoj” vezi

Veza je obostrana pa možemo reći da će crijeva slati signale mozgu, a on će isto tako slati signale crijevima kada se nađe u problemu. Jasno se može zaključiti da želudac ili crijeva koja nisu dobro mogu biti u tom stanju jer ste vi u depresiji, anksiozni ili pod stresom. Ovo možete primijetiti i kada osjetite da imate neke od gastroenteroloških problema bez nekog jasnog fizičkog uzroka, a u tim situacijama teško je liječiti probavu a da se ne razmisli o stresu i emocijama koje vas muče.

Zdravlje probave i anksioznost

Znajući da se radi o jako bliskoj suradnji mozga i probavnog sustava, lako je zaključiti zašto možete osjetiti mučninu prije velike prezentacije, ili bol u crijevima kada ste pod velikim stresom. To ne znači da su svi ti problemi samo u vašoj glavi. Psiha u kombinaciji s fizičkim faktorima može uzrokovati bol i ostale simptome u crijevima. Drugim riječima, stres može poremetiti kretanje crijeva i grčenje te otpuštanje gastroenterološkog trakta. Isto tako, osobe koje imaju funkcionalni poremećaj gastrointestinalnog trakta mogu bol doživjeti kao puno jaču jer je njihov mozak osjetljiviji na signale boli iz probavnog trakta. Stres postojeću bol može samo pogoršati. Nakon svih istraživanja, stručnjaci se slažu kako se određeni problemi kod poremećaja gastrointestinalnog trakta mogu poboljšati terapijom snižavanja razine stresa ili tretiranjem anksioznosti ili depresije.

Mnoge su studije pokazale kako pristupi temeljeni na psihologiji mogu voditi do poboljšanja probavnih simptoma, ako se usporedi s konvencionalnim medicinskim pristupom terapiji.

Jesu li simptomi poput žgaravice, grčeva u trbuhu ili mekane stolice povezani sa stresom? Svakako na te simptome stresa pripazite i porazgovarajte s liječnikom o njima.

Nutricionistica objasnila zašto dolazi do deficita vitamina D i kako provjeriti treba li vam suplement

Zajedno možete stvoriti strategije koje će vam pomoći da se borite protiv stresora u životu, ali i da smanjite probleme s probavnim sustavom. Ako razmislimo o tome koliko su ova dva organa blisko povezana i imaju jaku interakciju, čini se jasnim da jedan organ može utjecati na drugi. Neki će tako osjećati mučninu pred veliki ispit, drugi bol u trbuhu kada su pod stresom. U svakom slučaju, emocionalni i psihosocijalni faktori igraju ulogu u funkcionalnim poremećajima gastrointestinalnog trakta.


"Stres se iz mozga u crijeva prenosi preko mastocita, što dovodi do oslobađanja proinflamatornih citokina, dakle tvari koje stvaraju upalni odgovor u crijevima. U praksi svakodnevno nailazim na pacijente koji imaju sve simptome netolerancije glutena, a pritom su antitijela na gluten negativna. Tu je riječ o bolesnoj crijevnoj sluznici, koja neadekvatno reagira na tvari koje dolaze u crijevni trakt i uzrokuje upalu, ovdje konkretno na lokalnoj razini, ali upala može nastati svugdje, od malog nožnog prsta pa do kose na glavi, svako tkivo podložno je upalnom odgovoru", pojašnjava dr.med. Sanja Toljan, spec. anesteziologije, reanimacije i intenzivnog liječenja. Simptomi koji se vežu uz stres, a koji se osjete u probavnom traktu mogu se razlikovati od osobe do osobe, a isto se odnosi i na liječenje.

Na primjer, probleme s refluksom neki će jako osjetiti u jednom trenutku, dok će se kod drugih javljati svaku večer. Kako se simptomi i njihova jačina razlikuju kod svakoga tako i terapija mora biti prilagođena, radilo se o lijekovima ili terapiji razgovorom. 
Mnogi će tako imati blage simptome koji se brzo javljaju kada uslijedi promjena u prehrani ili lijekovima. Ako se oni ne poboljšavaju, liječnik bi vas mogao pitati o povijesti bolesti i možda predložiti daljnje dijagnostičke pretrage kako bi se otkrio uzrok. Kod nekih će se ljudi simptomi poboljšati čim se isključi neka teška bolest iz dijagnoze, poput raka. Liječnik bi mogao predložiti i neke lijekove baš specifične za vaše simptome, ali ponekad ti tretmani nisu dovoljni. Kako se simptomi pogoršavaju, povećava se šansa da ustvari patite od nekih psiholoških problema. Često će osobama, koje pate od blagih simptoma koji se javljaju nakon izlaganja stresnoj situaciji, pomoći direktna terapija – kognitivno-bihevioralna i tehnika relaksacije. Nekima je pak teško prihvatiti da su za njihove fizičke simptome odgovorni psihosocijalni faktori, no važno je znati da emocije uvelike utječu na kemijske i psihičke reakcije u tijelu koje mogu rezultirati pojavom boli i nelagode.

Bihevioralna terapija i terapije za lakše nošenje sa stresom mogu pomoći da se poboljšaju i drugi simptomi koji se razlikuju od djelovanja lijekova. Cilj terapije je da se smanji anksioznost, potakne zdravo ponašanje i pomogne ljudima da se nose lakše sa stanjem koje ih muči.

Poremećaja u propusnosti stijenke crijeva

"Koža je važan organ koji nas štiti od utjecaja iz okoline. Po koži znamo jesmo li zdravi ili nas možda nešto muči, na koži se pokazuju alergije, upalne bolesti, infekcije. Često uzrok problema na koži nalazi se duboko u nama! A naša druga koža, naš gastrointestinalni sustav, koji svakodnevno dolazi u doticaj s okolinom preko naših usta, ostaje za nas nevidljiv. Možemo ga samo osjećati! Itekako ga osjećamo: bolovi u želucu, napadaji žuči, napuhanost, zatvor, proljev, sve su to manifestacije bolesnih crijeva. No, i migrena, kronični umor, upale zglobova, ginekološki poremećaji, razne autoimune bolesti kao multipla skleroza, fibromialgija, lupus, pa čak i dijabetes, svoj korijen mogu imati u bolesnim crijevima. Znanstvena podloga poremećene gastrointestinalne funkcije kaže da dolazi do poremećaja u propusnosti stijenke crijeva, što dovodi do toga da određene molekule ulaze u krvni optok i potiču upalni odgovor, obranu organizma. Laički rečeno znači, „rupe“ u crijevima dovode do toga da hrana koju najčešće jedemo djelomično prolazi gdje ne bi trebala i stvara upalu u našem tijelu. To se lako da provjeriti ako napravimo test intolerancije na hranu, i u većini slučajeva pokazat će se da smo intolerantni baš na hranu koju najčešće jedemo, u slučaju većine ljudi radi se o mliječnim proizvodima i žitaricama. Za crijeva popularno kažemo da su „drugi mozak“, jer imaju bogato razvijen živčani sustav. Većina serotonina i dopamina, znači kemikalija koje prenose živčane podražaje, nalazi se, ne u mozgu, nego u crijevima. Zbog toga mnoge emocije svoje reperkusije nađu i na crijevima.", pojasnila je dr. Toljan te dodala kako različite bolesti i poremećaji, kao sindrom iritabilnog crijeva ili ulcerozni kolitis, često su isprovocirani nekim emocionalnim stanjem.

Imajte na umu: 6 ranih simptoma multiple skleroze koje ne smijete zanemarivati

Većina autoimunih bolesti današnjice nastaje zbog poremećaja u propusnosti crijevne sluznice. Različita emotivna stanja dovode do poremećaja na nivou neurotransmitera. Zato su tako i popularne tehnike rješavanja stresa, razne pozitivne psihologije, tečajevi, joga i sl. Svatko mora sam za sebe pronaći koju metodu će odabrati, koja metoda najbolje odgovara osobnom temperamentu. Anksiozni i depresivni trebaju aktivnost, a hiperaktivni meditaciju, tek tada će se njihov mozak uravnotežiti i odašiljati prave signale, ne samo u crijeva nego i u ostale dijelove tijela.

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!