Upala pluća najčešći je razlog umiranja od brojnih zaraznih bolesti, pa i u sklopu pandemije COVID-19, kao i od gripe, pneumokokne pneumonije i drugih virusnih i bakterijskih respiratornih infekcija.
Što sve morate znati o upali pluća te kako prepoznati prve simptome upiteli smo doc. dr. sc. prim. Roka Čivljaka, dr. med. nacionalnog koordinatora kampanje Pneumolight u Hrvatskoj.
Evo koliki bi trebao biti razmak između cijepljenja protiv gripe i bolesti COVID-19
Koji su simptomi pneumonije na koje odmah trebamo reagirati?
Pneumonija je prvenstveno zarazna bolest donjeg dijela dišnog sustava pa se pojavom bolesti očituje općim simptomima zarazne bolesti (vrućica, zimica, tresavica, bolovi u mišićima i zglobovima, opća slabost i gubitak apetita) i specijalnim simptomima od strane dišnog sustava (grlobolja, kašalj, iskašljavanje, bol u prsima, nedostatak zraka). Težina bolesti ovisi o intenzitetu simptoma, pa svaki od ovih simptoma ako je neuobičajeno izražen (npr. vrućica preko 39oC, tresavica u trajanju od sat vremena, bolovi u mišićima i zglobovima te opća slabost do nepokretnosti, gubitak apetita i izrazito smanjen dnevni unos hrane i pića, povraćanje i proljev), a osobito ubrzano disanje, nedostatak zraka, poremećaj svijesti i izrazito narušeno opće stanje bolesnika nužno zahtijeva pregled nadležnog liječnika, bilo liječnika obiteljske medicine ili specijaliste infektologa, pulmologa, interniste. Ako su poremećene vitalne funkcije, a osobito snižen krvni tlak, ubrzan puls i frekvencija disanja ili smanjena saturacija kisikom periferne krvi (jednostavno se mjeri široko dostupnim aparatićima koji se nazivaju oksimetri) potrebno je napraviti dodatnu dijagnostičku obradu (laboratorijsku i radiološku) i razmotriti potrebu za bolničkim liječenjem.
Koji su najčešći razlozi za razvoj upale pluća?
Za razvoj upale pluća potrebno je biti izložen jednomu od uzročnika upale pluća (npr. nekim bakterijama ili virusima), biti prijemljiv za infekciju (što znači da nemate već razvijen imunitet na toga uzročnika) i razviti upalni odgovor na toga uzročnika. Razvoj upale rezultira razvojem simptoma bolesti različitog intenziteta. Pojavnost bolesti i intenzitet simptoma vjerojatniji su ako u osobe postoje prethodna oštećenja ili podložnost infekciji, npr. neishranjenost, pušenje, alkoholizam ili dugotrajna izloženost zagađenom zraku. Također su težim oblicima bolesti podložnija djeca mlađa od 5 godina te osobe starije od 70 godina, kao i bolesnici s kroničnim bolestima, npr. šećernom bolešću, kroničnom opstruktivnom bolešću pluća, malignim i drugim kroničnim bolestima. Razvoju upale pluća, osobito bakterijske pneumonije, pogoduje i prethodna virusna infekcija pa se često upala pluća razvija kao komplikacija prehlade, gripe ili neke druge prethodne virusne bolesti dišnog sustava.
Koliko je upala pluća izazvana bolešću COVID-19 drukčija od upale pluća izazvane nekim drugim virusom ili bakterijom?
Bolest COVID-19 uzrokovana je novim koronavirusom nazvanim SARS-CoV-2. Koronavirusi i ranije su bili poznati kao uzročnici prehlade i blagih oblika bolesti dišnog sustava. No ovaj koronavirus, slično uzročniku SARS-a i MERS-a, uzrokuje teže oblike bolesti koji se mogu očitovati teškim oblicima upale pluća sve do zahvaćanja velikog dijela pluća upalnim procesom, razvoja tzv. ARDS-a, zatajenja disanja i smrti. Slične oblike upale pluća mogu izazvati i neki drugi virusi, poput virusa gripe, a i jedna i druga bolest mogu se komplicirati sekundarnim bakterijskim infekcijama.
Možemo li upalu pluća “prohodati”?
Blaži oblici upale pluća, osobito u slučaju virusne pneumonije, mogu biti toliko blagi da ne izazivaju teške simptome bolesti i ne narušavaju značajno opće stanje bolesnika pa bolesnik uopće ne završi u krevetu, ne javi se svome liječniku te ne zahtijeva neku specifičnu terapiju. Bolesnik s tako blagim oblikom bolesti može i ne znati da ima upalu pluća, ako ne obavi RTG snimanje pluća, pa nastavi s uobičajenim radnim i životnim aktivnostima, pa kažemo da je upalu pluća “prohodao”. No ponekad i takvi blagi i bezazleni oblici bolesti mogu izazvati dugoročne posljedice i komplikacije.
Što svatko od nas može učiniti za zdravlje i prevenciju pneumonije?
Prevencija pneumonije najbolje se postiže zdravim načinom života (zdrava prehrana, izbjegavanje pretjerane konzumacije alkohola i duhana, boravak na svježem zraku i redovita tjelovježba), izbjegavanjem izlaganja bolesnicima koji vam potencijalno mogu prenijeti bolest te cijepljenjem. Cijepljenjem protiv nekih zaraznih bolesti (npr. protiv ospica, difterije, hripavca) te su bolesti skoro u potpunosti iskorijenjene i iščezle, barem u cijepljenoj populaciji, a neke su postale rjeđe (poput gripe i COVID-19) jer cijepljenje značajno smanjuje pojavu bolesti kao i teže oblike bolesti i smrtne ishode povezane s njima. Danas je standardom postalo i cijepljenje protiv pneumokoka, i djece i odraslih, što značajno smanjuje mogućnost razvoja pneumokokne pneumonije – najčešće bakterijske upale pluća u djece i odraslih.
Kampanja Pneumolight
U povodu Svjetskog dana svjesnosti o pneumoniji, koji se obilježava 12. studenoga, Zagreb i Hrvatska se pridružuju globalnoj kampanji Pneumolight u sklopu koje se u metropolama diljem svijeta prepoznatljive gradske znamenitosti osvjetljavaju plavom bojom. Na ovaj se način općoj javnosti želi ukazati na problem upale pluća koja spada u najpogubnije zarazne bolesti od koje umiru i djeca i odrasli.
Osvjetljavanjem prepoznatljivih gradskih znamenitosti plavom rasvjetom i logom Pneumolighta, u čemu će uz brojne druge svjetske metropole sudjelovati i Zagreb, želi se senzibilizirati javnost i naglasiti važnost edukacije i prevencije zaraznih bolesti dišnoga sustava, a u prvom redu upale pluća. Kampanja, koju u Hrvatskoj provodi Hrvatsko društvo za biosigurnost i biozaštitu, prošle je godine u svijetu mobilizirala 150 gradova iz 50 zemalja, a još se veći odaziv očekuje ove godine. Zagreb će se ove godine priključiti osvjetljavanjem Zagrebačkih fontana i Meštrovićevog paviljona (Dom HDLU) plavom bojom i sloganom kampanje Pneumolight na Svjetski dan svjesnosti o pneumoniji, 12. studenoga 2021., u vremenu od 17 do 23 sata.
5 pametnih navika koje trebate usvojiti ako želite zdrava i jaka pluća
Foto: Arhiva, Shutterstock
