Što je gluten? Koje ga žitarice sadrže? Kako se celijakija može manifestirati? Ima li za nju lijeka?
Da ste nekim slučajem živjeli prije 50-ak i više godina, i da vas je netko tada pokušavao uvjeriti kako hrana posjeduje svojstva poput lijeka, tj. farmakološka svojstva, zasigurno u to ne biste tako lako povjerovali. Javnozdravstvene brige bile su drugog tipa, no danas više nego ikad prije znamo da prehranom možemo znatno promijeniti svoje zdravlje, spriječiti ili usmjeriti tijek bolesti i poboljšati kvalitetu života. Alergija i imunološki posredovanih bolesti nikad nije bilo više. Djeca u dojenačkoj dobi u velikom porastu boluju od atopijskih alergija. Nagađa se da bi uzrok tome mogli biti prehrana majke u trudnoći, prehrana u dohrani djeteta, vrsta namirnica, ali i vrijeme kada se uvode u prehranu djece. Jasno da jedan od razloga za pojavu simptoma alergije ili imunološki posredovane bolesti može biti i genetika. Alergije na proteine mlijeka, a potom i na soju, poznate su imunološke reakcije s kojom se susreću roditelji tijekom rasta i razvoja svojeg djeteta, no daleko opasnija je imunološka reakcija na gluten s genetičkom predispozicijom (s tzv. specifičnim HLA genotipom) – celijakija (glutenska enteropatija).
Koje žitarice sadrže gluten? Pšenica, raž, ječam, kus-kus, bulgur, kamut, pir te posredno zob
(unakrsnom kontaminacijom glutenom u proizvodnim i skladišnim
postrojenjima).
Gluten
Gluten je specifični dio bjelančevina u žitaricama i prepoznat je kao snažan alergen u dohrani djece, stoga se prema preporukama Europskog udruženja za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) nikako ne smije uvoditi u prehranu djeteta ranije od četvrtog mjeseca života.
Gluten se treba uvoditi postupno u prehranu djeteta, i to dok još majka doji dijete, budući da se smatra da takav pristup može smanjiti rizik od celijakije, alergije na pšenicu te dijabetesa tipa 1. On nije neophodan za život, pa se njegovim izostavljanjem iz prehrane nipošto ne ugrožava ni zdravlje ni rast ni napredak djeteta.
Celijakija i necelijakična preosjetljivost na gluten
Valja razlikovati celijakiju od necelijakične preosjetljivosti na gluten. Celijakija je imunološki posredovana kronična bolest doživotne nepodnošljivosti glutena. Potaknut glutenom, naš imunološki sustav pretjerano reagira i napada vlastita tkiva i organe, uzrokujući smanjenu ili nikakvu apsorpciju hranjivih tvari u crijevima. Kao posljedica neliječene celijakije mogu se razviti bolesti poput dijabetesa, osteoporoze, upale štitnjače, dermatitisa, hepatitisa, neuroloških poremećaja, itd.
Necelijakična osjetljivost na gluten zahtijeva posebnu pozornost jer u tom slučaju dijete ili odrasla osoba može imati simptome nalik celijakiji, no tijelo ne proizvodi antitijela tipične za celijakiju te, srećom, nema oštećenja crijevne sluznice i posljedičnog manjka hranjivih tvari. Prehrana bez glutena ili ona sa smanjenim udjelom glutena može u tom slučaju poboljšati kvalitetu života te smanjenje ili potpuno povlačenje simptoma.
Sveprisutnost glutena
Iako se o glutenu sve više priča kao nepoželjnoj sastavnici svakodnevne prehrane, informacija o glutenu, kao i o celijakiji te osjetljivosti na gluten, nikad previše. Zašto? Zato jer je gluten, nažalost, sveprisutan, budući da se dodaje u velik broj prehrambenih proizvoda, npr. kao da i nije dovoljna prirodna prisutnost glutena u pšeničnom kruhu, gluten se dodatno dodaje smjesi za kruh kako bi se dobila još hrskavija struktura i kvalitetnije “ljepilo” kada se tijesto mijesi, ali i pommes fritesu kako bi prilikom prženja bio hrskaviji. Gluten se kao sastavni dio pšeničnih proteina dodaje čak i u mesne proizvode, a i sušeno voće poput smokvi može biti uvaljano u brašno! Stoga obratite pozornost na deklaracije proizvoda ako želite smanjiti izloženost ovom alergenu.
Za dijagnozu celijakije bitne su laboratorijske pretrage serološkog tipa, koje možete obaviti i u poliklinici Synlab Hrvatska.
Autor teksta: Nenad Bratković, univ.mag. pharm.
