Sati sjedenja ispred liječničke ordinacije ili tjedni čekanja na rezultate pretraga ono je za što mnogi danas nemaju tolerancije.
Moto “strpljen-spašen” više nije odrednica života prosječnog čovjeka, koji sve želi sad i odmah. Kad je zdravlje u pitanju, brzina i ekspeditivnost dobivaju dodatan značaj. Pravovremena i brza dijagnoza doslovno spašavaju život. Sukladno tome, i zdravstvena zaštita doživljava ogromne pomake.
Kao i druge industrije, trendovi digitalne transformacije u zdravstvu ne usporavaju se. Svjetski mediji već su pisali o o virtualnom njegovatelju po imenu Addison koji bi trebao “biti na usluzi” Amerikancima starijima od 65 godina. Uz pomoć moderne tehnologije, Addison može nadzirati čovjekovo zdravlje, što bi starijim i bolesnim ljudima, koji su ovosni o tuđoj pomoći, omogućilo sigurno starenje u vlastitim domovima. Addison je poput mnogih današnjih trendova digitalne transformacije u zdravstvu dobar i za pacijente i za zdravstvenu industriju, no to je tek kap u moru svega što tehnologije mogu pružiti u smislu zdravije, sigurnije i produktivnije budućnosti svakog pojedinca. Koji bi još tehnološki noviteti mogli spašavati živote u narednim desetljećima?
6 nenamjernih grešaka koje ponavljate, a njima ugrožavate zdravlje bubrega
Telemedicina
Telemedicina je, najjednostavnije rečeno, pružanje zdravstvenih usluga na daljinu. Korištenjem kamere, ekrana i medicinskih dijagnostičkih uređaja omogućava se povezivanje bolesnika i liječnika specijalista, bez obzira na njihovu udaljenost.
Dostupnost kvalitetne zdravstvene zaštite na brži i jeftiniji način cilj je telemedicine koja posljednih godina rapidno raste. U 2015. godini bilo je tek nešto više od milijun pacijenata u svijetu koji su se liječili na ovaj način, da bi se taj broj do 2018. godine povećao na 7 milijuna – i to s dobrim razlogom. Današnja tehnologija tele-zdravlja osnažuje da osobe i u najudaljenijim dijelovima svijeta dobiju kvalitetnu zdrastvenu zaštitu, ali i dijagnozu koja im može spasiti život.
Vrhunski specijalisti za određene bolesti rade u različitim dijelovima svijeta. Malo je onih koji si mogu priuštiti skupe letove na drugi kraj svijeta i ogromne troškove liječenja, pa zar ne bi bilo odlično da se lokalni liječnik jednostavno digitalno poveže s vrhunskim stručnjakom bilo gdje na zemaljskoj kugli, čime se stvara pravedniji zdravstveni sustav, bez geografskih i/ili financijskih barijera, u kojem će svatko imati pristup najboljoj zdravstvenoj zaštiti u bilo kojem trenutku.
Isto tako, štedi se vrijeme i liječniku i pacijentu – jedna prava win-win situacija. Primjerice, nalazite se negdje gdje ne možete doći do liječnika, a hitno vam je potreban recept. Preuzmete aplikaciju, opišete simptome, razgovarate s liječnikom preko telefona i dobijete potreban lijek. Sve traje kratko, bez potrebe napuštanja doma. Stručnjaci vjeruju kako je to trend koji će samo nastaviti napredovati. Jeste li znali da i kod nas postoji Hrvatski zavod za telemedicinu? Na njihovim mrežnim stranicama www.ztm.hr možete pronači link na Mrežu telemedicinskih centara. U Hrvatskoj trenutačno djeluje 60-ak telemedicinskih centara, od čega 20-ak u primarnoj zaštiti, a 40-ak u bolničkim centrima.
6 zastrašujućih razloga zbog kojih biste trebali izbjegavati bolnice u popodnevnim satima
Umjetna inteligencija
Svi smo bili na nekom pregledu, nakon kojeg smo morali čekati tjednima ili mjesecima na rezultate. Kako bi bilo lijepo da nema više stresnog čekanja, već da sve saznate odmah, na licu mjesta. Primjerice, radiološki rezultat u manje od dvije sekunde zahvaljujući super brzom i preciznom skeneru. To će omogućiti umjetna inteligencija. No to je samo kap u moru svega što ona može. Predviđa se kako će, primjerice, do 2055. godine bolesti oka liječiti umjetno inteligentni strojevi i to s puno većom preciznošću od ljudi. A znamo kolika je preciznost potrebna za operaciju jednog takvog malog organa kao što je oko.
Umjetna inteligencija potencijalno može ubrzati procese dijagnosticiranja bolesti, a brža dijagnoza znači manje komplikacija i bolji ishod liječenja. Daleko smo još od toga da će strojevi samostalno i bez ljudske pomoći dijagnosticirati i liječiti ljude, no definitivno će promijeniti medicinu. I to nabolje, a posebno će profitirati kirurgija, kardiologija (primjerice, na personaliziranom, trodimenzionalnom modelu srca i krvotoka, liječnici će moći vidjeti što ometa protok krvi bez potrebe otvaranja pacijenta te kako djeluje terapija), ali i farmacija.
Naime, uz pomoć posebne tehnologije moći će se odrediti najučinkovitiji farmaceutski pripravak, što podrazumijeva i to da će ispitivanja novih lijekova te njihovo plasiranje na tržište trajati kraće. Sve će to bitno smanjiti troškove, ali i riješiti globalni problem nedostatka radne snage.
Blockchain
O blockchainu se govori najviše u kontekstu financija, no za očekivati je kako će upotreba proširiti i u medicini, tj. osigurati bolju povezanost pacijenata, liječnika, institucija i zakonodavaca. Što je uopće blockchain? Blockchain tehnologija baza je podataka koja pohranjuje registar vlasništva i transakcija preko računalne mreže. Kako će funkcioniratu u medicini? Elektronički zdravstveni zapisi, zdravstveno osiguranje, opskrba lijekovima…, područja su gdje će se primjenjivati ova tehnologija.
Ako ste ikada morali promijeniti liječnika, znate kako je to poprilična procedura. S blokchainom cijeli taj zastarjeli proces ima potencijal pasti u zaborav. Neće više biti hodanja od jednog do drugog liječnika, potpisivanja izjava, prenošenja kartona…, jer blokchain odabranom stručnjaku prosljeđuje kompletnu medicinsku povijest. To bi moglo riješiti i važna pitanja o zaštiti i sigurnosti podataka, ali i pomoći bolnicama i osiguravajućim društvima uštedjeti novac – i stres – osobito kad je u pitanju sve strože čuvanje podataka o pacijentima.
Rak gušterače, pluća, debelog crijeva… Ovo je pet najubojitijih vrsta raka
Virtualna stvarnost
Tehnologija virtualne stvarnosti, poslije interneta, otkriće je od najvišeg društvenog značaja. Riječ je o tehnologiji koja već sada bitno mijenja medicinu. Primjerice tako mladi liječnici uče od iskusnijih kolega, u smislu virtualnih operacija, a popularna je i u psihijatriji, pa – izlažući pacijente virtualnoj stvarnosti, kao u nekoj video igrici – liječnici liječe strah od visine, letenja ili javnog nastupa.
No znanstvenici su objavili kako će virtualna stvarnost od velike pomoći biti u liječenju pacijenata s demencijom, uključujući i Alzheimerovu bolest. Na svjetskim informatičkim sajmovima već su predstavljene i VR igre za unaprjeđenje istraživanja demencije. Jedna od njih, igra Sea Hero Quest VR, temelji se na 2-minutnom probijanju kroz labirinte otoka i ledenjaka, što je stručnjacima dovoljno da viđene pokrete pretvore u znanstvene podatke. Velika prednost virtualne stvarnosti bit će i tome da će pacijente s demencijom moći jednostavno vratiti u neko vrijeme, tj. vratiti im izgubljena sjećanja, iskustva i zvukove.
Vraćanjem na događaj koji im je bio važan u prošlosti, a zaboravili su ga, zapravo je najplemenitiji mogući čin, nešto što vraća ne samo životnu radost, već cjelokupan život.
Digital Twin
Digitalni blizanci most su između digitalnog i fizičkog svijeta. Koristi se s računalnim sustavima i tehnologijom za stvaranje točnih modela okruženja koja su jednako dinamična kao i sama fizička okolina (digitalni stimulacijski modeli). U slučaju zdravstvene skrbi, Digital Twin osigurava sigurno okruženje u kojem se, primjerice, može testirati utjecaj potencijalnih promjena na ishod operacije, eksperimentiranjem na virtualnoj verziji sustava, koji se “hrani” podacima iz stvarnog sustava. Pojednostavljeno rečeno, tehnologija će omogućiti stvaranje jednako dinamičnog okruženja kao u relanoj situaciji, što će liječnicima znatno olakšati posao, jer se više neće morati pitati “što ako….”. Oni će jednostavno znati precizan odgovor na to pitanje. Pojavom umjetne inteligencije, “digitalni blizanci” postaju sve sposobniji i sofisticiraniji, pružajući bolji uvid i poboljšavajući zdravstvene postupke. Ovaj trend samo će se nastaviti širiti.
Internet of Things
Pametni satovi, pametne brave, perilice i ostali “inteligentni” uređaji dio su brzo rastuće tehnologije nazvane Internet of Things ili skraćeno IoT. Pojam se odnosi na povezivanje određenih uređaja intrenetskom vezom s drugim uređajima s ciljem pružanja jednostavnijeg, preciznijeg i “pametnijeg” iskustva u njihovom korištenju. Primjerice, najjednostavnije se ovaj pojam može objasniti na primjeru rada kafića. Ako ste u kafić došli minutu nakon što je otvoren, vjerojatno ćete morati pričekati kako biste popili kavu, jer se aparat mora zagrijati. Da vaš kafić kojim slučajem koristi IoT, konobar ga je mogao putem mobilne aplikacije za prve goste pripremiti i od kuće. Kako se ova tehnologija primjenjuje u medicini? Stručnjaci kažu da je primjena ove tehnologije u medicini beskonačna. Primjerice, pametne kutije za lijekove javljat će liječniku je li pacijent pravilno koristio lijek ili će se moći učinak tog lijeka.
Vjeruje se kako ćemo uz pomoć ove tehnologije upoznati i onaj najmanje istraženi dio ljudskog tijela, mozak, te bolje spoznati kako on funkcionira. Minijaturni senzori zvani „neuralna prašina“, koji će se implementirati, ultrazvučno će komunicirati sa senzorima i slati podatke na vanjski prijemnik.
D. Petrov/magazin Ordinacija.hr
Foto: Shutterstock
