Plivanje je jedna od najzdravijih aktivnosti za tijelo, no različite tehnike različito utječu na mišiće, zglobove i kralježnicu. Stručnjaci otkrivaju koji stil donosi više koristi, a kada treba biti oprezan.
Plivanje se desetljećima smatra jednom od najzdravijih i najkompletnijih tjelesnih aktivnosti, idealnom za sve generacije. Njegova najveća prednost leži u potpori koju voda pruža tijelu, čime se značajno smanjuje opterećenje na zglobove, kosti i, najvažnije, kralježnicu. Za razliku od trčanja ili dvoranskih sportova, plivanje je vježba niskog intenziteta koja istovremeno aktivira gotovo sve mišićne skupine, jača kardiovaskularni sustav i poboljšava izdržljivost. Upravo zbog toga, liječnici i fizioterapeuti često ga preporučuju kao idealnu rekreaciju, ali i kao dio terapije za različita stanja, od artritisa do oporavka nakon operacija.
No, kada se rekreativci nađu pred izborom plivačkog stila, najčešće se dvoume između prsne i leđne tehnike. Iako na prvi pogled obje nude slične benefite, stručnjaci upozoravaju da odabir pogrešnog stila, ovisno o individualnom zdravstvenom stanju, može donijeti više štete nego koristi. Ključna razlika leži u položaju tijela, a time i u pritisku koji se vrši na vratni i lumbalni dio kralježnice.
Leđno plivanje – najbolji izbor za zdravlje kralježnice?
Kada je riječ o zdravlju leđa, stručnjaci su gotovo jednoglasni: leđno plivanje je superioran izbor. Ovaj stil postavlja tijelo u prirodan, neutralan položaj, čime se kralježnica održava ravnom i rasterećenom. Budući da je glava iznad vode i u ravnini s tijelom, izbjegava se napetost u vratu koja je česta kod drugih tehnika.
Zbog toga se leđno plivanje često preporučuje osobama koje pate od kroničnih bolova u leđima, lošeg držanja uzrokovanog dugotrajnim sjedenjem ili čak blažih deformiteta kralježnice. Osim što rasterećuje, ovaj stil aktivno radi na jačanju mišića leđa, ramena i trbušnog zida, koji čine temeljni potporanj za kralježnicu i pridonose dugoročnom poboljšanju posture. Redovitim prakticiranjem leđnog plivanja ne samo da se jačaju mišići jezgre, ruku i nogu, već se poboljšava i fleksibilnost kukova, što je posebno korisno za uredske zaposlenike. Iako je općenito vrlo siguran, važno je pripaziti na pravilnu tehniku kako bi se izbjeglo prekomjerno rotiranje trupa koje može stvoriti nepotreban stres.
Prsno plivanje jača kondiciju, ali može opteretiti vrat i koljena
S druge strane, prsno plivanje, iako tehnički najsporije, slovi za izvrstan kardiovaskularni trening koji učinkovito jača srce i pluća. Ovaj stil intenzivno angažira prsne mišiće, unutarnju stranu bedara, gornji dio leđa, tricepse i potkoljenice, čineći ga odličnim izborom za toniranje specifičnih dijelova tijela. Međutim, upravo ono što ga čini učinkovitim za neke mišićne skupine, čini ga potencijalno opasnim za kralježnicu i vrat.
Držanje glave iznad vode, što mnogi rekreativci rade radi lakšeg disanja, dovodi do prekomjernog izvijanja, odnosno hiperekstenzije vratne i lumbalne kralježnice. Takav položaj može pogoršati postojeće bolove i stvoriti dugoročne probleme. Nadalje, karakterističan pokret nogu, sličan žabljem, stavlja značajan pritisak na koljena, što može dovesti do ozljede poznate kao “plivačko koljeno”. Zbog ovih rizika, prsno plivanje se uglavnom ne preporučuje osobama koje već imaju problema s leđima, vratom ili koljenima, osim ako se ne izvodi s besprijekornom tehnikom.
Za mršavljenje i kondiciju važan je pravilan odabir stila
U kontekstu mršavljenja, prsno plivanje ipak ima blagu prednost pred leđnim. Procjenjuje se da osoba teška oko 70 kilograma u 30 minuta plivanja prsnom tehnikom može sagorjeti oko 200 kalorija, dok će za isto vrijeme leđnom tehnikom potrošiti oko 250 kalorija. No, važno je napomenuti da ove brojke značajno variraju ovisno o intenzitetu plivanja, tjelesnoj težini i individualnom metabolizmu. Iako je prsno plivanje manje učinkovito za sagorijevanje kalorija od, primjerice, slobodnog stila (oko 300 kalorija) ili leptira (preko 400 kalorija), smatra se najboljim stilom za kardiovaskularno zdravlje.
Leđno plivanje, s druge strane, iako sagorijeva nešto više kalorija od prsnog, primarno se ističe benefitima za posturu i jačanje leđnih mišića. Stoga, pri odabiru stila s ciljem mršavljenja, treba uzeti u obzir i zdravstveni aspekt. Kombiniranje različitih stilova tijekom treninga često je najbolje rješenje koje omogućuje aktivaciju različitih mišićnih skupina i izbjegavanje monotonije, ali i preopterećenja određenih dijelova tijela.
Za one koji unatoč bolovima u leđima žele iskoristiti blagodati vode, postoje brojne modifikacije i alternativne vježbe. Primjerice, korištenje disalice i maske tijekom plivanja slobodnim ili prsnim stilom omogućuje držanje glave pod vodom, čime se kralježnica zadržava u neutralnom položaju i eliminira potreba za rotacijom vrata pri disanju. U konačnici, odluka između prsnog i leđnog plivanja ovisi o osobnim ciljevima i, najvažnije, zdravstvenom stanju.
(Lana Kovačević Levaj)
