Dojenje ima brojne prednosti za zdravlje djeteta, ali što kada majka ne može dojiti?

Shutterstock 390439795

Majke koje doje su smirenije, a kod djeteta se tako stvara osjećaj sigurnosti i topline

Žene tijekom života razvijaju poseban altruizam koji se tiče trudnoće, budućeg bića, njegovog zdravlja i svoga zdravlja.

Tu se otvaraju mnoga pitanja poput majčinstva, trudnoće, poroda, brige za novorođeno dijete, dojenje, budućnost i vjerojatno još puno toga sto u ovome trenutku nije moguće nabrojiti jer ne bi bilo dosta prostora za sva pitanja koja se postavljaju. Žena se većinom priprema za trudnoću i ima puno informacija koje su joj potrebne da bi kroz trudnoću mogla proći u psihičkom smislu što bezbolnije, uvjerena da će sve biti u redu.

Prije trudnoće i za vrijeme trudnoće se stvaraju stavovi o dojenju

Trudnoća je sama po sebi pomalo misteriozno razdoblje koje je vizualno teško zamisliti u mašti. Žena često mašta sto se točno događa u maternici i u vlastitom organizmu tijekom trudnoće. Pojavom ultrazvuka stvari su se malo promijenile, jer se plod može prikazati bilo u dvije, tri ili četiri dimenzije, iako i dalje masti ostaje da zamisli kako to izgleda u maternici i sto će biti poslije. Slično je i s porodom i s razdobljem nakon toga i s novorođenim djetetom. S dojenjem je slično. Buduća majka stvara stavove i predodžbe o tome kako će dojenje izgledati. Iskustva drugih, a pogotovo vlastite majke (bake budućeg novorođenog djeteta) imaju odlučujuću ulogu u tome procesu maštanja i stvaranja stavova o dojenju.

Uvijek postoji strah koji u svim tim razdobljima opterećuje i završava pitanjem buduće majke: hoće li se uspjeti dokazati u ostvarivanju vlastitih nakana pred samom sobom, pred suprugom s kojim je to sve planirala, ali i s obitelji i sirom društvenom zajednicom. Ispunjavanje očekivanja drugih je isto jedan dio te posebne vrste altruizma žene. Ako buduća majka stvori pozitivan stav o dojenju, to je već pola uspjeha. Ako ima dobru potporu u okruženju prije svega svoje majke i svoga partnera, to je neka garancija koja vodi prema uspjehu dojenja u budućnosti. No često se događa da se očekivanja o dojenju prije poroda ne poklapaju sa stvarnošću nakon poroda, zbog čega je ponekad potrebna pomoć stručnjaka. Jednom donesenu bilo kakvu odluku (bilo o dojenju, načinu porod) žene je vrlo teško promijeniti.

Stoga razdoblje u kojem se formiraju odluke, a to je prije trudnoće u vrijeme njezina planiranja ili u trudnoći treba dobro iskoristiti kako bi se podigla razina znanja o trudnoći i dojenju.

U stvari bi proces edukacije trebalo započeti u vrtiću, pa nastaviti tijekom cijelog školovanja sve do fakulteta. Jedino tako se može ostvariti društvo usmjereno prema prirodnoj prehrani, čime se nastoji prirodni proces kakav je trudnoća samo nastaviti kao prirodan potporom i osnaživanjem dojenja. Kao sto je prethodno rečeno, evolucija prirodne prehrane traje stotinama milijuna godina, dok je proizvodnja industrijskih pripravaka za prehranu dojenčadi počela prije manje od sto godina. Poštivanje prirode i njezinih procesa uvijek kada je to moguće je od izuzetne važnosti za održanje ljudske vrste, ali i svih drugih vrsta na Zemlji - pri čemu se to poštivanje prirode u ovome slučaju odnosi na zaštitu dojenja kao važnog prirodnog procesa.

Dojenjem se stvara jaka veza između majke i djeteta

Uvijek treba istaknuti da dojenje nije samo čin hranjenja, već i način komunikacije s djetetom i ostvarivanja bliskosti. Dojenje djetetu daje osjećaj topline, sigurnosti i zaštićenosti. Stoga u emocionalnom i psihološkom smislu dojenje ima brojne prednosti i za dijete i za majku. Te su prednosti to više izražene što isključivo dojenje i dojenje općenito dulje traju. Tijekom dojenja izlučuju se hormoni oksitocin i prolaktin koji potiču smanjenje stresa i pozitivne osjećaje u majke. Majke su smirenije, povećava im se samopouzdanje i samopoštovanje i manje su sklone razvoju poslijeporođajne depresije. Dojenje pospješuje majčinsko vezivanje.

Majke koje doje osjetljivije su na djetetove znakove što doprinosi razvoju sigurne privrženosti.

Prema nekim istraživanjima, majke koje doje provode više vremena u interakciji s djetetom što općenito pogoduje djetetovu razvoju. Hormon oksitocin koji se luči tijekom dojenja, kao i tijekom dodirivanja i provedbe kontakta koža na kožu, pozitivno utječe i na dojenče koje je smirenije u usporedbi s djetetom koje se ne doji. U kasnijoj i odrasoj dobi dojena djeca imaju manje emocionalnih teškoća i mentalnih bolesti i manje koriste sredstva ovisnosti.

Dr. Erden Radončić savjetuje zabrinute trudnice u vrijeme koronavirusa

Pozitivni ishodi dojenja

To što ima brojne prednosti za zdravlje djeteta do u odraslu dob, ali jednako tako i za zdravlje majke, pa onda i zdravlje društva u cjelini. Dojenje štiti dijete od zaraznih i upalnih bolesti te utječe na djetetov imunološki, neurološki i kognitivni razvoj. Dojena djeca u usporedbi s onom koja nisu dojena manje obolijevaju od proljeva, upala srednjeg uha i upalnih bolesti dišnog sustava, a također imaju manju šansu od pojave sindroma iznenadne dojenačke smrti. Dojena djeca rjeđe obolijevaju od šećerne bolesti ovisne o inzulinu i rjeđe imaju prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost uključujući u odrasloj dobi. Dojenje štiti i od kardiovaskularnih bolesti, upalnih bolesti crijeva koje su imunološki posredovane (npr. ulcerozni kolitis) i od nekih oblika raka (npr. leukemije). Osim toga dojena djeca imaju bolji kognitivni razvoj, postižu bolje rezultate na testovima inteligencije i imaju bolji školski uspjeh. Majke koje doje imaju manju šansu za obolijevanje od karcinoma dojke i jajnika, osteoporoze, povišenog krvnog tlaka i šećerne bolesti tipa 2.  Budući da su dojena djeca zdravija, manji su troškovi njihova liječenja, a roditelji manje izostaju s posla. Općenito, dojenjem se stvara zdravije društvo.

Što s majkama koje ne mogu dojiti dijete?

Ponekad se događa da majka ne može dojiti ili je dojenje kontraindicirano ili doji puno kraće nego što je to željela i namjeravala. Ne treba to shvaćati tragično, treba biti sretan sa svakom kapi majčina mlijeka koje je dijete primilo. Najvažnija je ljubav, toplina, zaštita i sigurnost koju majka pruža djetetu. To je nezamjenjivo.  A što se tiče ostvarivanja dobrobiti prehrane ljudskim lijekom u slučaju kada majka ne može ili nema dovoljno vlastitog mlijeka, danas i u Hrvatskoj postoji mogućnost, posebno za prijevremeno rođenu djecu, da se hrane darovanim humanim mlijekom iz banke humanog mlijeka.

Ginekolog otkriva kako prepoznati prve znakove trudnoće

Kada je dojenje opasno?

Postoje situacije kad majka boluje od nekih bolesti, npr. HIV, kada dojenje nije dopušteno jer bi se bolest mogla prenijeti na dijete ili majka koristi sredstva ovisnosti (droge) ili neke lijekove (npr. citostatike) kada također dojenje nije dopušteno jer bi se negativan učinak droga ili lijekova mogao prenijeti na dijete. Postoji i bolest u djeteta kad dojenje nije dopušteno npr. galaktozemija. Postoji cijeli niz situacija kada dojenje samo privremeno nije dopušteno, a kada prođe vrijeme učinka lijekova ili npr. učinka sredstava koje majka dobiva u slučaju nekih dijagnostičkih pretraga, dojenje je opet dopušteno. Uz većinu uobičajenih lijekova koje majka uzima (npr. paracetamol i ibuprofen za snižavanje tjelesne temperature i/ili protiv bolova, antibiotici iz penicilinske i cefalosporinske skupine) dojenje je dopušteno i zapravo su situacije u kojima treba potpuno prestati s dojenjem veoma rijetke. 

Do kada dojiti?

Nema propisane gornje granice do kada dojenje treba trajati i kad bi se trebalo prestati. Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF preporučuju dojenje do navršene dvije godine djetetova života i dulje ako majka i dijete to žele. Dakle, nema prepreke da se dijete doji i s 3 ili 4 godine. Štoviše, i tada će ostvariti dobrobiti koje pruža majčino mlijeko, posebno što se tiče imunološke zaštite.

Koronavirus i dojenje

Najmanje su tri važne činjenice o dojenju:

1. Humano mlijeko je proizvod evolucije sisavaca koja traje najmanje 300 milijuna godina.

2. Humano mlijeko bi trebalo promatrati kao zlatni standard sto se njegova sastava tiče kada se govori o prehrani dojenčadi.

3. Dojenje i humano mlijeko imaju dugoročni utjecaj na zdravlje jedinke ali i cijele populacije.

S evolucijskog stajališta vrlo je bio kompliciran razvoj mliječne žlijezde i njezinog produkta – mlijeka. Mlijeko se razvilo u tjelesnu tekućinu (poput krvi) koja zadovoljava potrebe svakog organskog sustava mladunčeta uključujući i vrlo komplicirani mozak. Mliječna žlijezda se dakle koristi kao izvor hrane, a dojenje izaziva majčinske osjećaje i produbljuje instinktivnu majčinu ulogu u očuvanju vrste. S druge strane dojenje nastavlja proces uključivanja mladunčeta u vanjski svijet izvan majčinog tijela čineći ga kompetentnom jedinkom za samostalan život u svakom pogledu. U ljudskom crijevu nalazi se oko tisuću milijarda mikroorganizama među njima i virusa (odnos bakterija prema virusima je 10 prema 1) koji omogućuju preživljavanje u vrlo kompliciranom mikrobnomu (sveukupnost mikroorganizama) Zemlje. Zahvaljujući sposobnosti prilagodbe na sve opasnosti i promjene tijekom evolucije ljudski se rod održao.

Ginekologinja otkrila dva razloga zbog kojih žene dolaze na pregled, a da prije nisu bile godinama

Činjenica je da ne znamo puno o SARS-CoV-2 virusu, ali znamo puno o dojenju i kontaktu koza na kozu kao javno zdravstvenim intervencijama. Globalna promocija dojenja pogađa svih 134 milijuna godišnje novorođenih na svijetu i predstavlja jednu od najvažnijih javnozdravstvenih intervencija. Dojenje neupitno smanjuje smrtnost dojenčadi uz mnogobrojne prednosti za zdravlje koje traju cijeloga života, te poboljšava razvoj mozga. Poznati su rizične dojenja za majku i za dojenče. Novi korona virus se za sada ne prenosi majčinim mlijekom, tako da na odluku o dojenju ne bi trebao utjecati rezultat testiranja majke na COVID-19 već zelja majke i njezino opće zdravstveno stanje odnosno fizička sposobnost da doji. Novorođenčad i dojenčad imaju mali rizik od infekcije COVID-19.

Među slučajevima dokazane infekcije COVID-19 vrlo se rijetko događaju teži oblici bolesti, dok je blaga ili asimptomatska bolest česta. Dojenje i kontakt koža na kožu značajno smanjuju rizik novorođenačke i dojenačke smrti te pozitivno utječu na njihov razvoj i zdravlje, a ti se pozitivni efekti mogu vidjeti cijeloga života. Dojenje također smanjuje rizik obolijevanja od raka jajnika i dojke kod majke. Mnogobrojne prednosti dojenja značajno nadmašuju potencijalni rizik prijenosa bolesti uzrokovane virusom COVID-19.

"Rodliišta prijatelji djece"

Hrvatska je tradicionalno među zemljama s relativno visokim stopama dojenja. Prema posljednjim podacima dvoje od troje djece u dobi rođenja do dva mjeseca je isključivo dojeno kao i 57,2 posto djece u dobi od trećeg do petog mjeseca života.

Tome je svakako doprinijela i predanost Hrvatske provedbi inicijative „Rodilišta prijatelji djece“. Danas su sva rodilišta u Republici Hrvatskoj Rodilišta – prijatelj djece. Ovog se tjedna obilježava i 30. Međunarodni tjedan dojenja koji podsjeća na važnost dojenja za zdravlje, kako majke, tako i djeteta.

Autori teksta: prof. dr.sc. Josip Grgurić, prof. dr. sc. Anita Pavičić Bošnjak i prof. dr. sc. Milan Stanojević 

Foto: Shutterstock

 

 Prati nas na Viber Public Chatu!