Procedura se sastoji od primjene procesuirane stolice (tekućeg filtrata) zdravog donora u crijevo bolesnog primatelja, a sve u cilju normalizacije crijevne flore.
Sve veća pojavnost kolitisa
Ubrzo po početku primjene široko dostupne antibiotske terapije su detektirani slučajevi posljedičnog razvoja proljeva odnosno upale debelog crijeva (kolitis). 1978.g. je identificiran Clostridioides difficile kao najčešći uzročnik proljeva, tada najčešće uzrokovan prethodnim korištenjem antibiotika klindamicina.
S vremenom široko (i često nepotrebno) korištenje penicilinskih i cefalosporinskih antibiotika je dovelo do sve češće pojavnosti antibioticima izazvanog kolitisa, posebno kod hospitaliziranih bolesnika. Od 2000.g. na dalje prati se sve veća pojavnost i težina kliničke slike, posebice u bolesnika koji su smješteni u zdravstvenim ili socijalnim ustanovama, posebice u osoba starije životne dobi (>65 godina).
Tako se danas smatra kao su do 10% osoba smještenih u domovima za starije i nemoćne asimptomatski nositelji spora Clostridiodes difficile.
No ono što dodatno iznenađuje je sve češća pojavnost simptomatske i teške infekcije u skupinama kod koje donedavno to nismo očekivali kao što su djeca vrtićke i školske dobi i trudnice. Kako sam naveo, glavni rizični čimbenici za stjecanje infekcije su prethodno ili trenutno korištenje antibiotika, hospitalno liječenje, starija životna dob, imunosuprimiranost (kronične jetrene ili bubrežne bolesti, upalne bolesti crijeva, liječenje kemoterapijom), pothranjenost te korištenje inhibiotora protonske pumpe.
Izrazito zarazna bolest
Bolest se prenosi tzv feko-oralnim putem, izrazito je zarazna ingestijom spora koje se mogu naći u okolini samog bolesnika (posteljina, ručnici, površine kreveta i ormara, mobiteli, stetoskopi). Stoga je od izrazito važnosti redovito pranje ruku prilikom kontakta s bolesnikom i njegovom okolinom kao i izrazito pridržavanje mjera čistoće.
Bolest se liječi primjenom oralnih antibiotika koji su dostupni u bolničkim uvjetima; primarno se koristi vankomicin, a alternative mogu biti fidaksomicin odnosno metronidazol. Nažalost do 25% bolesnika razviju simptomatski povrat bolesti unutar 8 tjedana po završetku prve linije ciljane antibiotske terapije. U tih bolesnika se u drugoj liniji primjenjuju ponovno antibiotici u produljenom ili tzv. pulsnom režimu davanja, a kao pridružena terapija danas se može primjenjivati i bezlotoxumab, protutijelo koje se veže na toksin B Cl. Difficile.
Transplantacije crijevne mikroflore/transplantacija fekalne mikrobiote (FMT)
Nažalost dio bolesnika razvija treću pa i naknadne recidive Cl. difficile infekcije unutar 6 mjeseci po prekidu prethodnog ciljanog liječenja. Kod te skupine bolesnika indicirano je provođenje transplantacije crijevne mikroflore/transplantacija fekalne mikrobiote (FMT). Procedura se sastoji od primjene procesuirane stolice (tekućeg filtrata) zdravog donora u crijevo bolesnog primatelja, a sve u cilju normalizacije crijevne flore. Aplikacija se najčešće primjenjuje tijekom kolonoskopije iako postoje mogućnosti primjene iste putem klizme odnosno putem sondi koje se kroz nos pozicioniraju u tanko crijevo. U Hrvatskoj banku stolice ima Medicinski fakultet u Rijeci i uz njihove savjete, podršku i pomoć smo u KBC Sestre milosrdnice 6.6.2022. izvršili prvu fekalnu transplantaciju u našoj Ustanovi.
Ovo je 5 navika zbog kojih pacijenti imaju problema s probavom – upozorava gastroenterolog
Priprema za zahvat
Za sam zahvat bolesnici prolaze standardnu pripremu (“čišćenje crijeva”) kao i za standardnu kolonoskopiju, procedura se obavlja u sedaciji i za bolesnika je poprilično bezazlena. Oporavak traje kratko, već unutar prvih par dana se očekuje značajno poboljšanje stanja bolesnika; par dana iza procedure bolesnik se otpušta iz bolnice.
Donori stolice su u pravilu zdravi pojedinci koje prolaze standardne dosta rigorozne i široke obrade kao i svi drugi potencijalni dobrotvorni davatelji stanica ili organa.
Foto: Shutterstock
