Dobra je vijest što je lako dostupan.
Ako poznajete nekoga tko ima Alzheimerovu bolesti, niste sami, a Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization) je 2012. godine proglasila Alzheimerovu bolest (AB) svjetskim javnozdravstvenim prioritetom te naložila svim svojim članicama, pa tako i Hrvatskoj, da djeluju, tj. da prvenstveno izrade akcijske planove odnosno nacionalne strategije za borbu protiv Alzheimerove bolesti. Prema podacima SZO-a 47,5 milijuna ljudi u svijetu ima neki oblik demencije, a procjenjuje se da je u Europskoj uniji 6,4 milijuna osoba s takvim bolestima te da bi do 2050. godine broj mogao narasti i na više od 115 milijuna oboljelih u svijetu. Procjenjuje se da trenutno u Hrvatskoj ima oko 86 000 osoba s demencijom.
Iako liječnici još uvijek pokušavaju shvatiti ovu bolesti i razumjeti bolje potencijalno liječenje bolesti, istraživanja su pokazala da dovoljna razina omega-3 masnih kiselina može smanjiti rizik od razvoja ove bolesti i do 49 posto. DHA ili dokosaheksaenoična kiselina je ustvari omega 3 masnoća za koju se zna da ima potencijala kod prevencije raznih bolesti, poput reume, bolesti srca, nekih oblika raka i depresije.
Sad se čini kako može biti dobra prevencija i Alzheimerove bolesti, a tako stoji u nedavno objavljenoj studiji koja se bavila korelacijom između crvenih krvnih zrnaca i DHA i Alzheimerove bolesti.
Nalaz mamografije bi mogao pomoći pri otkrivanju i drugih čestih bolesti – što trebate znati
Dok su sudionici studije imali oko 65 godina i nisu imali demenciju, znanstvenici su otkrili da oni s visokim razinama DHA imaju oko 49 posto manje šanse da će se suočiti s Alzheimerovom bolešću.
Zanimljivo je da je prije 15 godina provedena slična studija, a rezultati su tada pokazali da se radi o 47 posto manjoj šansi od razvoja bolesti ako imate više razine DHA, istaknuo je dr. William Harris, voditelj studije.
Evo kako ovakvo djelovanje omega 3 DHA na manji rizik od razvoja Alzheimerove bolesti komentira dr. Jeff Gladd, specijalist integrativne medicine.
“Omega-3 masne kiseline su jako bitne radi prevencija i olakšavanja upalnih procesa. DHA će smanjiti rizik od razvoja Alzheimerove bolesti tako što će smanjiti neuroinflamacije, ali i smanjiti nakupljanje amiloid-beta plaka u mozgu, a to su dva faktora koja su glavni krivci za Alzheimerovu bolesti. Dodaje i kako osobe koje unose dovoljne količine ovog suplementa, mogu i smanjiti rizik od razvoja ove bolesti u obitelji. Gladd dodaje kako rizik možete dakle smanjiti i ako jedete namirnice bogate omega 3 kiselinama kao što su losos, sardine... Možete koristiti i kvalitetno riblje ulje.
Ako želite koristiti suplente onda je važno odabrati kvalitetne.
Prevencija i stil života
Rano prepoznavanje simptoma koji mogu upućivati na početak Alzheimerove bolesti, rano upućivanje liječniku, odgovarajuća zdravstvena skrb i skrb okoline i društva nužne su u poboljšanju kvalitete života oboljele osobe, ali i kvalitete života obitelji i skrbnika oboljelih. Iako, na žalost, ne postoje specifične mjere prevencije Alzheimerove bolesti, postoje opće preventivne mjere kojima se može unaprijediti kako tjelesno tako i mentalno zdravlje, stoji na stranicama HZJZ-a. Brojni dokazi povezuju tjelesno aktivan i mentalno stimulativan način života uz kontrolu kardiovaskularnih rizičnih čimbenika s kvalitetnijom kognitivnom funkcijom i nižim rizikom od pojave demencije.
Ako jedete ove popularne namirnice, ne bi bilo loše da napravite krvnu sliku
Veliki je broj istraživanja potvrdio da je svakodnevna konzumacija voća i povrća odlična za prevenciju Alzheimerove bolesti, među kojim se preporučuju borovnice koje sadrže aktivne tvari, uključujući antocijanine koji pospješuju pamćenje i smanjuju razinu slobodnih radikala u tijelu. Folna kiselina također ima preventivni učinak, a najbolji joj je izvor zeleno lisnato povrće kao što su kelj, kupus i špinat. Kvasac i iznutrice su također dobri izvori folne kiseline. Istraživanja su pokazala da osobe koje najmanje tri puta tjedno jedu masnu ribu (losos, tuna ili sardine) imaju manji rizik od nastanka Alzheimerove bolesti. Preporučuje se mediteranski tip prehrane, koji se temelji na unosu velike količine voća, povrća, cjelovitih žitarica, ribe, puretine, piletine i malo crvenog mesa. Također, treba izbjegavati alkohol i pušenje, a svakodnevno se baviti tjelesnom aktivnošću najmanje 30 minuta dnevno u kontinuitetu.Mentalnu aktivnost možemo stimulirati čitanjem, rješavanjem zadataka, križaljki te što boljom i raznovrsnijom socijalnom aktivnošću odnosno druženjem.
A. A.
Foto: Shutterstock
