Muči vas mučnina, povraćanje, proljev i povišena temperatura? Možda je posrijedi trovanje hranom! Kako biste izbjegli ovu nezgodnu situaciju u ljetnim mjesecima i osigurali bezbrižno putovanje, te znali što učiniti ako ste pojeli pokvarenu hranu, pročitajte savjete poznatog liječnika opće prakse, dr.med. Milana Mazalina.
dr.med. Milan Mazalin
Koji su simptomi i uzroci trovanja hranom?
Ljetno vrijeme karakteriziraju visoke temperature i visoki stupanj
vlažnosti, što su idealni uvjeti za rast i razmnožavanje patogenih
bakterija – uzročnika trovanja hranom. Najčešće su salmonela, ešerihija koli,
stafilokok, kampilobakter te mnoge druge. Tipični simptomi trovanja
hranom su mučnina, povraćanje i proljev, a može se javiti i povišenje tjelesne
temperature, bolovi i grčevi u trbuhu. Proljev obično traje nekoliko dana i
javljati se s učestalošću od jednom do više od dvadeset puta dnevno. Upravo ta
stanja, naročito ako su povezana s jakim povraćanjem, mogu dovesti do znatnog
gubitka vode i minerala. Tu pojavu nazivamo dehidracija, što u najtežim
slučajevima može biti životno ugrožavajuće.
S kojim namirnicama treba biti posebno oprezan u ljetnim mjesecima?
Tijekom ljetnih vrućina treba posebno pripaziti na konzumiranje i
čuvanje namirnica kao što su mlijeko i mliječni proizvodi, jaja i meso,
namirnice koje sadrže sirove sastojke ili namirnice koje nisu dovoljno termički
obrađene poput tatarskog bifteka, karpača, majoneze, sladoleda ili kolača s
kremom. Zato treba posebno voditi računa o tome gdje su te namirnice
nabavljane, kako su transportirane, skladištene i pripremane. Sve namirnice u
čiju ispravnost nismo sigurni, najbolje je baciti.
Što kada se ide na dulji put, kako osigurati svježinu namirnica?
Svakako se preporuča hranu nositi u ručnim hladnjacima, koje
moramo pravilno održavati. Preporuča se u njega stavljati prethodno zamrznutu
hranu, a prazne dijelove popuniti smrznutim jastučićima za hladnjak ili
vrećicama leda. Hladnjak treba držati u hladu i što rjeđe ga otvarati.
Ako ne
nosimo hladnjak, onda treba izbjeći namirnice koje se lako kvare: meso, jaja,
mlijeko i mliječne proizvode, a orijentirati se na žitarice, voće i povrće.
Osobe koje putuju u daleke zemlje s
vrućom klimom izložene su većem riziku od zaraze mikroorganizmima koji, u nekim
slučajevima, mogu uzrokovati teške i opasne bolesti. Stoga se prije svakog
takvog putovanja preporučuje cijepljenje, ovisno o zemlji u koju se putuje.
Potreban je veliki oprez kod konzumacije hrane i pića, posebno vode. Dobro je
naglasiti da na takvim putovanjima treba izbjeći i led u piću, jer je
ponekad napravljen od zaražene vode.
Koje
mjere opreza svatko od nas može i mora poduzeti kako
bi spriječili trovanje hranom?
Redovito pranje ruku i čišćenje radnih površina, pravilno
rukovanje namirnicama tijekom nabave, pranja, kuhanja i čuvanja, održavanje
čistoće hladnjaka, škrinje za smrzavanje i mikrovalne pećnice umanjit će taj
rizik. Hranu, pogotovo lakše kvarljivu, treba kupovati kod provjerenih
dobavljača, po mogućnosti industrijski pakiranu.
Ako jedete u nekom od usputnih restorana, treba izbjeći velike obroke,
pržena i pečena jela. Preporučuje se izbjegavati sirove školjke te sirovu
ribu ili slabo pečeno meso, kao i hranu koja se nudi na ulici.
Kako liječiti lakše i teže oblike trovanja hranom?
Većina tih poteškoća prolazi i bez primjene kompliciranih
liječenja, a prva je pomoć i glavna terapija je nadoknada tekućine, koja
mora biti uporna i dovoljna. Obično se preporučaju lagani biljni čajevi, a kod
težih slučajeva oralne rehidracijske otopine, koje se mogu kupiti u ljekarni
ili ju možemo sami pripremiti.
U pola litre vode staviti četiri jušne žlice
šećera, i čajnu žličicu sode bikarbone, tri četvrtine čajne žličice kuhinjske
soli te po mogućnosti šalicu soka od naranče ili dvije banane.
Danas se više ne preporučaju rigorozne dijete, već samo
laganija, uglavnom kuhana hrana prvih par dana. Antibiotska terapija se u
načelu ne preporuča, jer dok počnu djelovanja antibiotika, bolest obično sama
prođe. Odluku o eventualnoj upotrebi lijekova treba donijeti liječnik. Kao
pomoćna sredstva može se koristiti medicinski ugljen i preparati koji
normaliziraju crijevnu floru. Nikako se ne smije uzimati sredstva koja
sprečavaju proljev, jer se time samo otežava prirodna borba organizma protiv
nametnika.
U težim stanjima nužna je konzultacija s liječnikom, a često
bude potrebna i hospitalizacija. To su prvenstveno stanja kada imamo jake
i učestale proljeve, koji traju više dana, kod nemogućnost adekvatne nadoknade
tekućine i narušenog općeg stanja. Posebno ugrožene grupe su dojenčad i mala
djeca te stariji ljudi i teži kronični bolesnici, kod kojih dehidracija izaziva
teže posljedice.
Ordinacija.hr
