Veliki dio opće populacije svakodnevno ima palpitacije tj. osjećaj ubrzanog i/ili nepravilnog rada srca, osobito osobe starije životne dobi.
No s obzirom na tempo života, sve više osoba srednje i mlađe životne dobi žali se na slične simptome. Uzrok palpitacija su aritmije srca odnosno nepravilnost srčanih otkucaja, s time da kada je frekvencija srca > 100/min govorimo o tahikardiji, a u slučaju frekvencije 50/min govorimo o bradikardiji. Iako se često razgovara o ovoj temi, i unatoč razgovoru s kardiologom i/ili specijalistom obiteljske medicine, mnogi pacijenti vjeruju u mitove o aritmijama ili pak imaju iskrivljenu sliku o opasnostima odnosno prognozi pojedinih aritmija.
Kardiolog objašnjava koliko su opasne aritmije u mladih osoba i kako se liječe
1. Aritmije (ni)su opasne po život
Iako se najčešće vjeruje kako srčane aritmije ugrožavaju život pojedinca, velika većina (>90%) aritmija nije opasna po život odnosno ne može uzrokovati naglu srčanu smrt. Aritmije koje uzrokuju naglu srčanu smrt (odnosno medicinskom terminologijom hemodinamski nestabilne koje posljedično uzrokuju prestanak adekvatnih srčanih kontrakcija i kliničku smrt) su ventrikulska tahikardija (bez pulsa) i ventrikulska fibrilacija.
2. Asistolija i aritmija
Asistolija srca zapravo označava potpuni prestanak električne aktivnost srca, a time i prestanak kontrakcija srca i posljedično kliničku smrt. Asistolija u užem smislu riječi nije aritmija. Ipak, u većini TV serija s medicinskom tematikom, vrlo često se zbog dinamičnosti i dramaturgije serije prikazuje da se asistolija kod bolesnika pokušava prekinuti defibrilacijom (tj. primjenom elektrošoka preko prsnog koša bolesnika). To je mit i u kliničkoj praksi to se nikada ne radi jer se jedino ventrikulska tahikardija i fibrilacija mogu prekinuti defibrilacijom, i nažalost ne tako često kao u spomenutim serijama.
3. Visoki tlak i aritmije
Fibrilacija atrija je u današnje vrijeme najčešća aritmija srca. Poznat je velik broj rizičnih čimbenika koji povećavaju vjerojatnost nastanka fibrilacije atrija, a jedan od najčešćih je neregulirana/neliječena hipertenzija odnosno povišeni arterijski tlak. Vrlo često se u stvarnosti dogodi da u tijeku paroksizma (naglo nastale epizode) fibrilacije atrija, bolesnik izmjeri „niske“ ili uredne vrijednosti tlaka te povjeruje kako je terapija za snižavanje tlaka zapravo krivac za fibrilaciju atrija i istu prestane uzimati ili smanji dozu lijekova. No, zapravo se radi o tome da tijekom nepravilnog rada srca i visokih frekvencija (tipično za fibrilaciju atrija) digitalni tlakomjer nije adekvatan za mjerenje tlaka tj. ne prikazuje realne vrijednosti te najčešće prikazuje znatno manje vrijednosti od stvarnih. Dodatno, zbog visoke frekvencije srca, arterijski tlak ne može dosegnuti realne vrijednosti.
4. Bavljenje sportom odmaže bolesnicima?
Zbog relativno rijetkih, ali iznimno dobro medijski popraćenih događaja nagle srčane smrti na sportskim terenima, dio populacije vjeruje kako bavljenje sportom povećava rizik od aritmija i posljedično nagle smrti. No, zapravo aktivno i rekreativno bavljenje sportom, uz umjerena i velika fizička opterećenja, smanjuje pojavnost većine kardiovaskularnih rizičnih čimbenika (npr. hipertenzija, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi itd.) i na taj način čuva srce i sprečava pojavu srčanih aritmija. Ipak, treba napomenuti kako ekstremna fizička opterećenja, osobito kod pojedinaca koji imaju neprepoznate prirođene srčane bolesti, mogu povećati rizik od aritmija, ali i nagle srčane smrti.
5. Ablacija (ni)je učinkovita od liječenja lijekovima
Kod tipičnih supraventrikulskih tahikardija (skraćeno SVT), koje su najčešće u osoba mlađe životne dobi (u dobi od 16 do 30 godina), puno je učinkovitiji način liječenja elektrofiziološko ispitivanje i ablacija u usporedbi s uzimanjem lijekova. Naime, ablacija je učinkovita 95-97% i vrlo siguran postupak, dok su različiti lijekovi (medicinskom terminologijom – antiaritmici) učinkoviti najviše do 30%, a mogu imati različit dijapazon nuspojava, a neki od njih čak i povećavati rizik od nekih aritmija.
6. Veći rizik od aritmija za vrijeme spolnog odnosa
Najčešće se vjeruje kako osobe koje imaju kardiovaskularno oboljenje, osobito oni koji su preboljeli srčani udar (tj. imaju ishemijsku bolest srca) ne smiju imati spolne odnose i da tijekom spolnog odnosa imaju veći rizik od aritmija općenito, a osobito onih najopasnijih i da posljedično imaju veći rizik nagle srčane smrti. Naprotiv, više kliničkih istraživanja pokazalo je kako je rizik za naglu smrt jednak u bolesnika/ca s preboljelim srčanim udarom u usporedbi s onima koji nemaju srčane bolesti. Ipak, rizik nagle srčane smrti tijekom spolnog odnosa općenito je veći kod muškaraca nego kod žena, osobito ako koriste stimulanse bez dogovora s nadležnim liječnikom (zbog preklapanja s drugim lijekovima).
7. Određena hrana povećava šanse za aritmije
Poznato je da pretjerana konzumacija alkohola, hrane općenito i pušenje povećavaju pojavnost srčanih aritmija, osobito fibrilacije atrija. No, nije svaka hrana jednako opasna i sigurna. Umjerena konzumacija čokolade nema utjecaja ili prema nekim istraživanjima čak smanjuje pojavnost srčanih aritmija. Slično je s kavom i čajem, odnosno kofeinom koji se nalazi u kavi/čaju i ima značajan utjecaj na srčani ritam, uz napomenu kako je sigurna dnevna doza do 300 mg.
Foto: Shutterstock
