Savjete kako prepoznati koja vrsta kašlja vas muči i kako mu doskočiti donosi doc.dr.sc. Suzana Kukulj, specijalist za plućne bolesti KBC-a Zagreb.
Kašalj je eksplozivna i iznenadna refleksna radnja, obrambena funkcija organizma, koja nastaje prilikom izdisaja kad želimo odstraniti tvari iz dišnih putova. Služi čišćenju dišnih putova od iritansa i viška sluzi. Kašalj sam po sebi nije bolest nego simptom koji mogu izazvati suh i zadimljen zrak, ispušni plinovi motornih vozila, kemijska isparavanja, sluz iz nosa koje se spusti u grlo, alergija ili ono najčešće, infekcija dišnih organa, ali i mnoge plućne bolesti kao i tumori pluća.
Kašalj prema duljini trajanja možemo podijeliti na:
- akutan – ako traje kraće od tri tjedna,
- subakutan – ako traje 3-8 tjedana,
- kroničan – ako traje dulje od 8 tjedana.
Najčešći uzrok akutnog kašlja su virusne upale dišnih puteva. Također, subakutni kašalj je često posljedica prehlade ili gripe, ali i akutnih bakterijskih upala sinusa.
Najčešća bolest kod pušača, kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB), također je čest uzrok akutnog ili kroničnog kašlja. Alergijske bolesti dišnog sustava čest su uzrok subakutnog ili kroničnog kašalja.
Astma je kronična upalna bolest pluća koju karakterizira suženje bronha te pojačana osjetljivost dišnih puteva koja dovodi do zaduhe, zviždanja u plućima i kašlja. Postoji i podvrsta astme koju karakterizira samo kašalj bez pratećih simptoma zaduhe i zviždanja. U odraslih je astma čest uzrok kroničnog kašlja, a kod djece i najčešći uzrok kašlja.
Od ostalih uzroka tu su izloženost raznim kemijskim i mehaničkim iritansima (dim cigarete, zagađenje okoline, vlaga te alergeni). Zloćudne bolesti grla, bronha i prsnog koša, kao i uzimanje nekih lijekova (u prvom redu antihipertenziva – lijekova protiv povišenog krvnog tlaka iz skupine ACE-inhibitora) te srčane bolesti rjeđi su uzroci kroničnog kašlja. Ukoliko kašalj ima primjese krvi, može se raditi o tumoru pluća.
Kad je kašalj produktivan s primjesama gnoja, obično je riječ o proširenju krajnjih dijelova dišnih putova ili tzv. bronhiektazijama. Kod srčanih bolesti dolazi do kašlja kojeg prati zaduha koja je povezana s naporom ili ležećim položajem tijela, a znak je popuštanja srca i zastoja u plućima.Tada je iskašljaj pjenušav i vodenast te se na plućima čuje pucketanje.
Kronični je kašalj ujedno i jedan od najčešći simptoma zbog kojeg se bolesnici javljaju obiteljskim liječnicima kojima često predstavlja problem u dijagnostici i terapiji. Kašalj značajno smanjuje kvalitetu života oboljelog.
Uzroci kroničnog kašlja
Uzroci kroničnog kašlja su brojni, mogu obuhvaćati strukture od nosa/ždrijela sve do najmanjih bronha.
Česti uzroci kašlja kao što su pušenje i ACE inhibitori (lijekovi za tlak) su očigledni nakon uzimanja anamneze te se kašalj rješava prestankom njihovog korištenja.
Najčešći uzroci kašlja
1. Sindrom gornjih dišnih puteva:
Jedan od najčešćih uzroka kroničnog kašlja je kronična upala nosne sluznice s cijeđenjem sekreta stražnjom stjenkom ždrijela koji se u stručnoj literaturi naziva postnazalni drip. Sluz koja se cijedi niz ždrijelo i u zdravih osoba, može se, u slučajevima upale, alergije ili viroze, stvarati u većim količinama te izazvati iritaciju i podražiti receptore za kašalj. U 87 posto pacijenata je sindrom gornjih dišnih puteva uzrok kroničnog kašlja. U ovu se skupinu ubraja: alergijski rinitis, vazomotorni rinitis, nealergijski rinitis s eozinofilijom (NARES), bakterijski sinusitis, rinitis kao posljedica deformacije septuma nosa ili rinitis zbog izlaganja kemikalijama.
Klinički pregled kod ovih je pacijenata uglavnom uredan, osim što se može u ždrijelu primijetiti sluz i naotekline sluznice.
Liječi se ispiranjem nosa fiziološkom otopinom pomoću različitih pomagala te ovisno o osnovnoj bolesti pokušati terapiju antihistaminicima i dekongestivima nekoliko tjedana.
Kod laringealnog kašlja, obično kod virusne infekcije, koriste se razne pastile ili sprejevi koje stvaraju zaštitni sloj u ždrijelu te uz dodatak blagog anestetika onemogućuju uspostavu refleksa kašlja.
Povremeno se nakon respiratornog infekta javi kašalj koji perzistira jer bronhi postanu hiperreaktivni. Sindrom hiperreaktivnih bronha/dišnih puteva može trajati i pola godine nakon respiracijskog infekta.
2. Astma se često prezentira kašljem, a postoji varijanta astme kojoj je jedini simptom kašalj.
3. GERB: gastroesofagelana refluksna bolest. Kašalj se kod osoba sa GERB-om javlja zbog:
1. Vraćanje kiseline iz želuca u jednjak stimulira receptore za kašalj preko živca zvanog vagus.
2. Aspiracija (udisanje) mikročestica hrane iz jednjaka u pluća i bronhe dovodi do refleksnog kašalja.
Postoji i takozvani “tihi GERB”, odnosno vraćanje kiseline iz želuca u ždrijelo, koje bolesnik ne osjeća, a izaziva kronični nadražaj i kašalj, ali bez simptoma žgaravice i kiseline. Stručnjaci u svijetu smatraju da je “tihi GERB” u 75 posto slučajeva uzročnik kroničnog kašlja. U tim slučajevima se preporučuje iskustvena terapija refluksa uz strogo pridržavanje režima prehrane!
4. Ostali uzroci:
U pet do deset posto slučajeva kašalj je posljedica: tumora bronha, kronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB), stranog tijela u dišnim putevima, insuficijencije srca, sarkoidoze, hripavca, tuberkuloze.
Pretrage i liječenje
Ako kašalj traje dulje od sedam dana bolesnik se mora javiti liječniku. Također, ako je kašalj praćen povišenom temperaturom, ako je sluz koju iskašljava žuto-zelena ili krvava, kada istodobno postoje problemi s disanjem, bolovima u prsima ili ubrzanim kucanjem srca, ako se osjeća malaksalo i konstantno umorno te kada je praćen oslabljenim apetitom.
Kašalj je simptom mnogih bolesti, zbog toga bolesnik treba liječniku naglasiti ako boluje od neke bolesti koju trenutno ne povezuje s kašljem. To su npr. bolesti srca i bubrega te neki tumori u području prsnog koša (medijastinuma).
Ponekad su potrebne dodatne pretrage radi utvrđivanja uzroka kašlja kao što su rentgen srca ili pluća, spirometrija/ispitivanje plućne funkcije, CT toraksa (kompjuterizirana tomografija pluća), gastroskopija, pregled kod ORL i nazalna endoskopija, bronhoskopija (tanka se cijev uvede u bronhe kako bi se utvrdilo postoji li začepljenje ili upala), alergološko testiranje ili rentgen paranazalnih sinusa.
Kašalj je simptom bolesti
Bitno je naglasiti da ja kašalj SIMPTOM bolesti, a ne bolest za sebe te je zbog toga potrebno utvrditi UZROK, što nije uvijek jednostavno. Ukoliko je kašalj suh, nadražaji koji iscrpljuje bolesnika primjenjuju se lijekovi protiv kašlja ili antitusici. Ukoliko je iskašljavanje otežano daju se ekspektoransi, koji uz odgovarajuću hidrataciju organizma te uz primjenu mukolitika (smanjuju gustoću iskašljaja) olakšavaju iskašljavanje. Ako je kašalj posljedica alergije, naročito astme, prepisuju se antihistaminici ili kortikosteroidi u obliku tableta ili inhalatora (često u obliku pumpica ili diskova). Kod astme se za lakše disanje daju i sredstva za širenje dušnih putova, brohodilatatori
Za kašalj zbog postnazalnog dripa i sindroma gornjih dišnih puteva primjenjuju se kombinacije antihistaminika i nazalnog spreja. Terapija GERB-a su blokatori histamina ili blokatori protonske crpke u trajanju od šest do osam tjedana. Uz to su važne i preporuke o načinu života i prehrane.
Kod svih vrsta kašlja preporučljivo je piti mnogo tekućine, osobito tople. Topla tekućina neće samo umiriti suhi kašalj, već će i razrijediti sluz i olakšati iskašljavanje.
Autorica teksta: Doc.dr.sc. Suzana Kukulj, specijalist za plućne bolesti, KBC Zagreb
