Kronični manjak sna povećava rizik od teških bolesti! Psihijatre posebno zabrinjavaju - posljedice kod djece

Shutterstock 530558158

Iako problemi sa spavanjem nisu ništa novo, čini se kako je pandemija utjecala i na povećanje broja onih koje sve češće jutro dočekaju budni, umorni i nervozni.

Prema riječima doc.dr.sc. Domagoja Vidovića, spec. psihijatara, pročelnika Zavoda za psihofiziologiju te zamjenika ravnateljice Klinike za psihijatriju Vrapče, ova pojava je  već dosegla epidemijske razmjere, a posebno zabrinjava činjenica kako  je sve prisutnija i u dječjoj i adolescentskoj dobi. Zanimalo nas je koje su negativne posljedice kronične neispavanosti i na koje si sve načine možemo pomoći te kako kronični stres utječe na izostanak kvalitetnog sna;

Koliko su česti poremećaji u spavanju bili prije pandemije, a kakva je situacija danas?

Poremećaji spavanja obuhvaćaju čitav spektar poremećaja koji imaju i  vrlo različite kliničke prezentacije- od nesanice, apnejičkog sindroma, sindroma nemirnih nogu, noćnih mora, mjesečarenja, epilepsije u spavanju pa sve do narkolepsije koju možemo smatrati  kraljicom somnologije - znanosti o spavanju i poremećajima spavanja. Ipak, svojom epidemijskom učestalošću ističu se nesanica i opstruktivni apnejički sindrom. Poremećaji spavanja javljaju se kod oko 25% odraslog stanovništva, a kako imaju sklonost češćem javljanju kod starije populacije u budućnosti nas očekuje još i veći broj bolesnika. Istraživanja su pokazala kako je tijekom pandemije COVID-19 došlo do porasta učestalosti nesanice u populaciji, a posebno u populaciji zdravstvenih djelatnika tijekom prvog vala epidemije. U povećanom riziku za razvoj nesanice bile su žene, mlađe životne dobi, koje skrbe o djeci i rade u smjenama.

Shodno ovim rezultatima zabilježeno je i  češće uzimanje lijekova za smirenje, ali i alkoholnih pića. Jedno veliko međunarodno istraživanje pokazalo je kako je kod oko 20% ispitanika došlo do poboljšanja spavanja, a kao glavni razlozi navedeni su mogućnost duljeg spavanja ujutro, spontano buđenje (bez budilice), manja zabrinutost oko buđenja ujutro. Ovo su vrlo vrijedni podatci koji s jedne strane potvrđuju od ranije poznate rizične skupine za razvoj nesanice, ali istovremeno ukazuju i na utjecaj svakodnevnih obveza na spavanje.

Situacije poput potresa koji su nas pogodili također su okidači jakog stresa, jesu li vam poznati slučajevi u kojima je osoba zatražila pomoć radi nesanice koju uzrokuje i strah od potresa?

Naravno, poznato je, iz niza dosadašnjih istraživanja, kako značajni stresni događaji mogu dovesti do pojave simptoma nesanice. Mi smo u ožujku 2020. imali vrlo specifičnu situaciju - dvostruku ugrozu; potres i prvi val epidemije i tada smo imali jako veliki broj bolesnika koji su se žalili na novonastale simptome nesanice. Srećom, sa smirenjem situacije oko potresa i epidemije kod mnogih je došlo do smirenja tegoba, a neki su se pacijenti ponovno javili nakon drugog, “petrinjskog” potresa s istim tegobama.

Što kronični manjak sna može učiniti našem zdravlju i kako to stanje prepoznati?

Deprivacija spavanja je iznimno učestala pojava koju karakterizira dugotrajno, sustavno, svojevoljno uskraćivanje spavanja. Ova pojava je već dosegla epidemijske razmjere, a posebno zabrinjava činjenica kako je sve prisutnija i u dječjoj i adolescentskoj dobi. Posljedice su uistinu strašne; djeca imaju poteškoća u prepoznavanju tuđih emocija,  
otežano se koncentriraju, razdražljiva su, postižu slabiji akademski uspjeh, skloniji su rizičnom ponašanju, uzimanju zabranjenih psihoaktivnih tvari, debljanju. Dakle, sve ono što roditelji žele spriječiti kod svoje djece može, jednim dijelom, biti posljedica  
manjka sna. Kod odraslih, manjak sna povezan je s povećanim rizikom za srčane bolesti, šećernu bolest, pretilost, bubrežne bolesti, razvoj demencije i ono što je posebno aktualno manjak spavanja rezultira slabijim imunitetom! Ponovno, sve ono s čime se svi i kao zdravstveni profesionalci, ali i u privatnom životu borimo. Kako prepoznati da patite od manjka sna? Tijekom dva tjedna vodite evidenciju koliko sati spavate vi ili vaše dijete? Ako spavate prosječno manje od sedam sati, a za školsko dijete ovisno o dobi manje od devet do deset sati dnevno u manjku ste spavanja. Rješenje je na dohvat ruke - spavajte, nadoknadite izgubljeno vrijeme spavanja i kroz desetak dana zamijetiti ćete razliku.

Osjećate bolove, trnjenje, ukočenost? Vaša kralježnica pati u pandemiji i to zbog - manjka aktivnosti

Postoje li prirodni preparati ili možda tehnike koje bi pomogle da lakše zaspimo?

Poremećaji spavanja, a posebno nesanica, naši su višetisućljetni pratitelji, a potvrdu za to imamo u Bibliji, ali i kod Shakespearea, Dickensa, našeg Tina Ujevića. Čitav niz biljki ima djelotvorno djelovanje u spavanju; matičnjak, valerijana, kamilica, majčina dušica. U zadnje su vrijeme popularni pripravci koji sadrže kombinaciju ovih trava s dodatkom magnezija ili melatonina. Ovakvi pripravci, posebno u lakšim slučajevima, mogu biti djelotvorni. S druge strane, iznimno je štetna konzumacija kanabisa s ciljem  
uspavljivanja
. Istraživanja su pokazala kako početno pozitivno djelovanje kanabisa na simptome nesanice prati razvoj tvrdokornih problema sa spavanjem koji uz druge štetne učinke kanabisa bolesniku izrazito otežavaju život i svakodnevno funkcioniranje.
Bolesnicima s nesanicom preporučuju se tehnike relaksacije i disanja koje se izvode prije spavanja, kao i slušanje relaksirajuće glazbe. Sve ove tehnike služe smanjenju vanjskih podražaja s ciljem smirenja i lakšeg usnivanja.

Imaju li danas i djeca više problema s nesanicom, kako njima pomoći?

Djeca također imaju problema s nesanicom, ali su u toj populaciji izraženije tegobe vezane uz pretjeranu uporabu mobilnih uređaja što je često uzrok deprivacije spavanja. Kod djece se više koriste bihevioralne metode, savjetovanje i psihoterapija. U toj populaciji je iznimno važno raditi i s roditeljima jer se jedino tako mogu postići rezultati.

U kojoj se situaciji moramo javiti liječniku radi pomoći i koji će simptomi otkriti da je potrebno obratiti se stručnjaku?

Liječniku se treba obratiti kada nam tegobe sa spavanjem počnu narušavati svakodnevno funkcioniranje, u smislu dnevne pospanosti, manjkave koncentracije, otežanog dnevnog funkcioniranja ili ako se osobe s kojima spavamo žale primjerice na hrkanje praćeno prekidima disanja, noćne more, nemirno spavanje.

Kako se liječe poremećaji spavanja?

Poremećaji spavanja liječe se naravno ovisno o kojem tipu poremećaja se radi. U svakodnevnoj praksi najčešće se koriste higijena spavanja, bihevioralni postupci, lijekovi, psihoterapijske metode, u slučaju apneje uređaji s kojima pacijenti spavaju.

Drunkoreksija je iznimno opasan trend - češći u pandemiji i uništava zdravlje! Reagirajte na 8 simptoma

Čini se da danas sve više ljudi koristi i lijekove za smirenje (spavanje), koliko je ta navika zdrava i što moraju znati o posljedicama uzimanja lijekova „na svoju ruku“ i kroz dulji period?

Sve lijekove pa tako i “lijekove za spavanje” treba uzimati uz nadzor liječnika obiteljske medicine. Nikako se ne preporučuje uzimanje ovih lijekova “na svoju ruku”. Dugotrajna primjena benzodiazepinskih lijekova vodi u ovisnost, a istovremeno dolazi i do promjena u
arhitekturi spavanja uslijed čega je spavanje plitko, neokrepljujuće, pacijenti se osjećaju neispavano i podižu dozu lijekova - sve nas to vodi u začarani krug kojeg se mora prekinuti. Na žalost, u Hrvatskoj  postoji “kultura” olakog propisivanja tih lijekova koju moramo promijeniti. S druge strane, postoje lijekovi koji ne uzrokuju ovisnost, mogu se uzimati dulje vremena i imaju mali utjecaj na arhitekturu spavanja.

Kako se Vi nosite sa svim problemima koji nas okružuju već više od godine dana? Koristite li posebne tehnike koje vam pomažu da se umirite u stresnim situacijama,  a koje bi mogle i nama pomoći?

Jednako kao i na sve ostale. Nitko od nas nema čarobni štapić kojim može otkloniti zabrinutost za svoje bližnje, za sebe, za svoje pacijente, za sutrašnjicu. Svatko od nas, uglavnom, ima razvijene vlastite strategije nošenja sa  stresnim situacijama. Ono što je važno naglasiti jest izbjegavati negativne strategije kao što su prekomjerna konzumacija alkohola i cigareta, lijekova za smirenje ili narkotika. Preporučuje se aerobna fizička aktivnost, čitanje, gledanje filmova, slušanje glazbe, meditacija, molitva - sve su to prihvatljive i dokazano učinkovite metode koje pozitivno utječu na smanjenje štetnih posljedice koje nam stresni događaji uzrokuju.

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!