Liječnik otkriva najlakšu i najbržu metodu za smirivanje - isprobajte njegov trik

zivci, stres,

Kada ste pod stresom ili anksiozni, koristite li kao tehniku za brzu pomoć i duboko disanje?

Znanstvenici danas tvrde da bi to mogao biti i krivi pristup koji će samo pogoršati simptome. Neuroznanstvenik i profesor na sveučilištu Stanford dr. Andrew Huberman pojašnjava da metoda disanja kroz nos te izdisanja kroz usta je metoda koja će povećati otkucaje srca. 

U svom zadnjem podcastu je rekao kako osoba koja je pod stresom koristi tehniku dubokog disanja za smirivanje, radi krivo.

Ako samo duboko dišete, povisit će se otkucaji srca radi procesa koji se naziva respiratorna sinusna aritmija, navodi. Dodaje kako je najbolji način za regulaciju stresa u stvarnom vremenu da kroz nos udahnete dvaput. Savjetuje da duboko udahnete na nos, a zrak također ispustite kroz nos. 

Provjerite 10 navika osoba koje nikada nisu bolesne, otkrivaju ih liječnici

"Ovo nije neki poseban trik, upravo je to ono što radimo kada se nalazimo u klaustrofobičnom okruženju ili svakih nekoliko minuta u snu", dodaje liječnik. Kada osoba ne diše pravilno i dovoljno male vrećice (alveole) u plućima se isprazne poput praznog balona, a posljedica je da nemamo dovoljno kisika u krvotoku pa dolazi do kontra efekta. 
U svojoj je emisiji objasnio da kada radimo dupli udah, pomažemo alveoli da radi što joj je zadaća. "Tako se prirodno aktiviraju neuroni u mozgu i tijelo koji će vas riješiti osjećaja stresa i anksioznosti"; navodi. 

Dok će simpatički živčani sustav aktivirati "bori se ili odustani" sustav, parasimpatički živčani sustav će tijelo dovesti u stanje mira, a upravo se to događa spomenutom tehnikom. Navodi i kako će taj psihološki trik mnogima pomoći da se vrate u stanje bez stresa, a ističe da je ovo najlakša i najbrža metoda koju on poznaje za rješavanje osjećaja stresa. 

Dr. Huberman navodi kako će mnogi tijekom dana rijetko koristiti disanje kroz nos, a disanje kroz usta može donijeti i neke zdravstvene probleme. Disanje kroz nos je bolje jer će filtrirati bakterije i viruse u ustima, a samim time i spriječiti bolest. 

Zabrinuti ste zbog svog indeksa tjelesne mase? Čini se da on ipak nije dobar pokazatelj zdravlja

Dr. Zac Turner iz Australije je izjavio kako je nos savršeno dizajniran kako biste vi sigurno disali. "Može filtrirati strane čestice radi dlačica koje se u nosu nalaze, a isto tako će ovlažiti zrak kojeg udišete pa će ga pluća lakše koristiti", dodaje te ističe kako je to samo znanstveno pojašnjenje procesa u kojem će se krvne žile širiti kako bi se poboljšala cirkulacija kisika u tijelu. 

Usta su savršeno dizajnirana za jelo, piče i govor, ali nemaju svojstva zaštite za disanje koje ima nos. Možete vježbati pravilno disanje i snagu pluća – disanjem, otkriva dr. Turner.

Koji su principi pravilnog disanja?

Za zdravlje je iznimno dobro nanovo početi disati korištenjem dijafragme. "Dijafragmatsko disanje, zvano i abdominalno disanje ili disanje iz trbuha, znači potpunu izmjenu zraka. Udahnuti kisik izmjenjujemo s odlazećim ugljičnim dioksidom. Takvim disanjem usporavaju se otkucaji srca te snižava i stabilizira krvni tlak. To zovemo pravilno disanje. Ovako disati je osobito važno za osobe koje imaju oštećena pluća (bolesnici s kroničnom opstruktivnom bolesti pluća) gdje zrak može ostati zarobljen u plućima što stalno pritišće dijafragmu prema dolje. Tako ona slabi i radi manje efikasno. Dijafragmatsko disanje pomaže ojačavanju dijafragme pa ljudima treba manje napora i energije da bi disali. Kroničnim plućnim bolesnicima važan je svaki pomoćni mehanizam kako bi popravili oksigenaciju krvi i olakšali simptome sebi.", pojasnio je dr. sc. Gzim Redžepi, dr. med., internist-pulmolog na Klinici za plućne bolesti.

S pravilnim disanjem postižemo sve pozitivne učinke koje smo nabrojali a s nepravilnim pluća participiraju s 30 do 40% kapaciteta, i onda razmjerno tome toliko imamo i snage. S obzirom na to da tijelu je neophodan kisik onda se uključe u proces disanja i  pomoćna dišna muskulatura i kompenzatorni mehanizmi (tahikardija) kako bi se nadoknadio  nedostatak kisika u tijelu. 

Ana A.

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!