Poznatiji kao vitamin sunca, vitamin D se često spominje kao odlična pomoć za sezonske tegobe.
Tijekom zime ga teško možemo “oteti” od sunca, ali kada dođe proljeće, na raspolaganju nam je jedan od najvažnijih vitamina. Vjeruje se kako donosi bolje raspoloženje ali i jača imunološki sustav. U stvari, uopće nije riječ o vitaminu, nego hormonu! Neophodan je u organizmu zbog regulacije apsorpcije kalcija i izgradnju zdravih kostiju, a ima i pozitivan utjecaj na imunološki sustav i druge stanične procese.
Istraživanja pokazuju kako visoki status vitamin D može pomoći u smanjenju rizika virusnih epidemija te uz imunitet, održati snagu mišića i gustoću kostiju, dok niske koncentracije vitamina D se vežu uz maligne, kardiovaskularne, autoimune i neurološke bolesti te kronične respiratorne bolesti, dijabetes i hipertenziju. Kad govorimo o njegovoj važnosti za imunološki sustav u tijelu ne može aktivirati bez ovog vitamina. Možemo reći kako on ima tri središnje funkcije: regulira imunološki sustav (obrambene sposobnosti tijela), regulira rast stanica (što je pogotovo važno kada su u pitanju maligne bolesti, ali i liječenje kožnih oboljenja, poput ekcema i psorijaze) te regulira hormonalnu ravnotežu.
Naše tijelo može samo sintetizirati vitamin D, no za to mu je potrebna pomoć sunca. Ako želite povisiti svoju razinu sunčevog vitamina, liječnici preporučuju najviše 15 minuta izlaganja sunčevim zrakama bez nanošenja kreme sa zaštitnim faktorom. Što s onima koji ne mogu van često koliko bi trebali, računa li se kao dovoljno izlaganje suncu ako na primjer vozimo automobil ili sjedimo do prozora? Evo što kažu stručnjaci.
Možete li do vitamina D doći ako vas sunce grije kroz prozor?
Možda vam se čini da je utjecaj jednak kao da se sunčate, ali i nije tako. “Staklo na prozoru upija UVB zrake i tako se u organizmu ne proizvodi vitamin D.”, ističe profesor medicine Michael Holic koji već 40 godina istražuje utjecaj ovog vitamina. No i samo izlaganje suncu nije siguran način da će doći do stvaranja vitamina D, ako nanosite kreme sa zaštitnim faktorom ili stojite u hladu – što su sve dobri načini zaštite kože od razvoja melanoma.
Uključite u prehranu 4 lako dostupne namirnice i snizite kolesterol – savjet nutricionista
“Za mnoge ljude izlaganje suncu neće biti dovoljno da osigura dovoljne količine vitamina D. Tko god koristi zaštitu od sunca ili je izložen kratko vrijeme, možda neće dobiti dovoljno vitamina”, navodi Victoria Drake, voditelj centra za mikronutrijente u Oregonu. Navodi i kako zaštitni faktor 15 već može onemogućiti apsorpciju vitamina D. Sezona i lokacija također mogu omesti proizvodnju vitamina, ali i vaše godine. Kod osoba tamnije puti, sunce je vrlo slab izvor vitamina D pa će tako tamnoputu ljudi češće patiti od manjka ovog vitamina.
Odgovor je dakle NE, ne možete računati na dovoljne količine vitamina D ako se nalazite blizu prozora već je potrebno izlagati mu se direktno barem 15 minuta.
Koje su namirnice izvor vitamina D?
U ljudi je glavni izvor vitamina D njegova sinteza u koži pod utjecajem izlaganja sunčevom svjetlu, kako smo naveli. No tu su i namirnice koje su prirodni izvor vitamina D3; ulja jetre bakalara i drugih masnih riba, potom u tuni, srdeli, skuši, bakalaru, lososu, plodovima mora (masne ribe i riblja ulja osiguravaju 15- 25% ukupnog unosa), shiitake gljivama, jetri te žumanjku jajeta (osiguravaju 11-13% ukupnog unosa).
KOLIKO NAM JE VITAMINA D POTREBNO?
Sunčev vitamin zaista nas može zaštititi od bolesti, no kako bi od njega imali takve dobrobiti, moramo unijeti daleko veće količine nego što glasi dnevna preporučena doza.
Imate više od 50 godina i muško ste? Provjerite prijeti li vam neka od 4 srčane bolesti
Stručnjaci preporučuju između 400 i 800 međunarodnih jedinica (IU) vitamina D dnevno kako bi se zadovoljile potrebe organizma, no kada govorimo o povećanim potrebama zbog smanjenja rizika od razvijanja malignih bolesti, unos sunčevog vitamina bi trebao biti znatno veći. Na tom su tragu udruženi američki istraživači ustanovili kako unos 4000 do 8000 međunarodnih jedinica vitamina D može sniziti rizik od raka dojke, kolorektalnog karcinoma, multiple skleroze i dijabetesa tipa 1.
A. A.
Foto: Shutterstock
