Najčešći oblik nepravilnog ritma otkucaja srca, fibrilacija atrija, povezana je s većim rizikom od senilnosti, uključujući Alzheimerovu bolest.
“I fibrilacija atrija i demencija se pojačavaju se s godinama. Prije naše studije znali smo kako fibrilacija atrija može uzrokovati moždani udar, koji pak može dovesti do senilnosti. Sada smo ustanovili da fibrilacija atrija također može povećati rizik od senilnosti na suptilnije načine”, objasnila je dr. Sascha Dublin, voditeljica istraživanja.
Njen je tim pratio preko 3000 osoba prosječno starih 74 godine kroz razdoblje od osam godina. Nitko nije bio senilan i nije doživio moždani udar, a njihove su kognitivne funkcije ocjenjivane svake dvije godine pretragama i razgovorima. Pacijenti za koje se smatralo kako su senilni su podvrgnuti dodatnim tjelesnim, neurološkim i psihološkim pretragama i skenovima mozga.
Na početku istraživanja je 4,3 posto ispitanika imalo fibrilaciju atrija, a dodatnih 12,2 posto ju je razvilo za vrijeme istraživanja. Ukupno je 18,8 posto razvilo neki oblik senilnosti, a osobe s fibrilacijom atrija su bile izložene 40-50 posto višem riziku od razvijanja senilnosti, uključujući Alzheimerovu bolest u odnosu na ispitanike koji nisu bolovali od fibrilacije atrija. Dublin smatra kako nepravilni ritam otkucaja srca može povećati rizik od demencije tako što oslabljuje sposobnost pumpanja srca što vodi manjem dotoku kisika u mozak.
Također on može povećati izglede stvaranja sićušnih krvnih ugrušaka u mozgu te tako prouzročiti malene, klinički neprimijećene moždane udare ili pak može doprinijeti demenciji u kombinaciji s drugim faktorima poput raznih upala.
Sljedeći korak istraživača je vidjeti može li neka vrsta liječenja fibrilacije atrija smanjiti rizik od razvijanja demencije.
Studija je objavljena u stručnom časopisu Journal of the American Geriatrics Society.
K. Horvat
