O ovoj bolesti stalno se priča i piše, a čak 50 posto ljudi niti ne zna da je ima

visoki tlak

Ovogodišnja tema Svjetskog dana hipertenzije usredotočena je na osvješćivanje o problemu hipertenzije širom svijeta, a posebno u nisko i srednje razvijenim područjima, te na ispravne metode mjerenja krvnog tlaka.

Povećanje svijesti o hipertenziji i pravovremena kontrola još više su dobili na važnosti u vrijeme pandemije virusom SARS CoV-2, jer dobra kontrola hipertenzije smanjuje rizik od loših ishoda i smrtnosti od COVID-19.

Povišeni krvni tlak ili hipertenzija (krvni tlak >140/90) je tiha podmukla bolest, koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome, sve dok se ne razviju oštećenja ciljnih organa. Hipertenzija predstavlja globalnu epidemiju  i vodeći čimbenik rizika za smrtnost i dizabilitet na globalnoj razini.

Gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni tlak. Ovo ozbiljno stanje značajno povećava rizik od većih srčanih oboljenja, moždanog udara i bolesti bubrega. Prema procjenama, 18% svih smrti  na razini svijeta može se pripisati hipertenziji (oko 9,4 milijuna ljudi).

U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti. U 2019. godini bile su uzrok smrti u 42,5% slučajeva, umrlo je ukupno 22020 osoba, od čega 12673 žena i 9347 muškaraca. Visoka je i prevalencija hipertenzije, prema istraživanju EH-UH provedenim 2005.g. iznosi 37% (M 35,2% , Ž 39,7) što znači da svaki treći odrasli stanovnik ima vrijednosti arterijskoga tlaka > 140/90 mmHg.

Hipertenziju je potrebno liječiti, uglavnom lijekovima koji smanjuju krvni tlak, kako bi se smanjio rizik od navedenih ozbiljnih ishoda. Vrijednosti krvnog tlaka treba snižavati ispod 140/90 mmHg.

Nažalost, gotovo  50% osoba s hipertenzijom ne zna da ima povišeni krvni tlak, a pola onih koji znaju za svoj povišeni tlak ne poduzimaju ništa, odnosno niti se liječe medikamentima, niti mijenjaju štetne životne navike. To znači da 75% populacije s povišenim krvnim tlakom na razini svijeta, ima veliki rizik za razvoj bolesti srca, moždani udar, bolesti bubrega i iznenadnu srčanu smrt. Glavni problem tako loše kontrole hipertenzije predstavlja to što ljudi nisu svjesni da imaju povišeni tlak. Naime, mjerenje tlaka je osnova kako u postavljanju dijagnoze, tako i u praćenju učinka terapije. Stoga je i tema ovogodišnjeg Svjetskog dana hipertenzije „Mjeri svoj krvni tlak, kontroliraj ga i živi dulje“. Danas je vrlo jednostavno mjeriti krvni tlak, bilo kod liječnika ili uređajima za kućno samomjerenje tlaka. Međutim treba podići razinu svijesti  opće populacije  o važnosti mjerenja i kontrole krvnog tlaka.  Preporuka je Svjetske lige za hipertenziju da svatko provjeri svoj krvni tlak barem jednom godišnje, a osobe koje boluju od hipertenzije prema preporuci liječnika.

Bitno je naglasiti da se na rizike za razvoj visokog krvnog tlaka može  utjecati promjenom štetnih životnih navika:

  1. smanjenjem unosa soli
  2. uravnoteženom  pravilnom prehranom
  3. prestankom pušenja
  4. izbjegavanjem prekomjernog pijenja alkohola
  5. redovitom tjelesnom aktivnosti
  6. održavanjem normalne tjelesne težine.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je nepravilna prehrana odgovorna za oko 50% hipertenzija, tjelesna neaktivnost za oko 20% i pretilost za oko 30% svih hipertenzija.

Isto tako važno je redovito kontrolirati krvni tlak, a kod povišenog tlaka redovito uzimati lijekove prema preporuci liječnika.

COVID-19 i HIPERTENZIJA

Kao odgovor na globalnu opasnost od koronavirusa (COVID-19), vodstvo Svjetske lige za hipertenziju sastavilo je smjernice za osobe s povišenim krvnim tlakom.

Mladi, zdravi, ljudi koji se zaraze koronavirusom obično imaju relativno blage simptome i kliničku sliku, ali starije osobe – stariji od 60 godina – i osobe s komorbiditetima znatno su ranjivije te su u većem riziku od ozbiljnih posljedica, uključujući smrt.

Važno je napomenuti kako nema dokaza da određeni lijekovi koji se koriste za liječenje hipertenzije utječu na vjerojatnost oboljenja od virusa COVID-19 ili da isti utječu na ishode bolesti, tako da nema potrebe da osobe s hipertenzijom mijenjaju lijekove.

Za osobe s hipertenzijom vrijede opće preporuke za sprječavanje širenja virusa COVID-19 – redovno pranje ruku, izbjegavanje dodirivanja lica (očiju, nosa i usta), kihanje i kašljanje u maramicu ili u unutarnji dio ruke (lakta), održavanje higijene, održavanje socijalne distance i razmaka, izbjegavanje kontakta s osobama koje imaju neke simptome COVID-19 infekcije i sl.

Ipak, postoje i posebne upute kojih bi se osobe s hipertenzijom trebale pridržavati za zaštitu od virusa COVID-19:

  • Nastaviti uzimati lijekove za krvni tlak kako je i propisano
  • Ako je moguće, mjeriti krvni tlak kod kuće, ali ne mijenjati vlastitu terapiju bez prethodne konzultacije s liječnikom
  • Piti dovoljno tekućine
  • Biti tjelesno aktivan – šetnje izvan kuće i slični oblik rekreacije je nužan u vrijeme kad više vremena provodimo kod kuće

Također, tu su i upute za posebno rizične skupine:

  • Osobe starije od 60 godina imaju povećan rizik od težih ishoda bolesti uzrokovane virusom COVID-19, ali i od hipertenzije.
  • Oni koji su prije imali neku bolest srca, moždani udar ili bolest bubrega moraju nastaviti primati propisanu terapiju, pridržavati se svih sigurnosnih uputa i, ako je potrebno, potražiti liječničku skrb.
  • Osobe s dijabetesom i visokim kolesterolom također se moraju pridržavati svih uputa i uzimati lijekove onako kako im je propisano. Trebaju obratiti pozornost na dovoljan unos tekućine i na tjelesnu aktivnost.
  • U posebnom riziku su osobe a kroničnom opstruktivnom bolesti pluća, astmom te bivši i trenutni pušači. Oni trebaju biti posebno oprezni i osjetljivi na pojavu i pogoršanje pojedinih simptoma, posebno onih vezanih za pluća poput kratkoće daha ili kašlja te odmah potražiti liječničku pomoć.

Kako kontrolirati visoki tlak bez lijekova? Evo što savjetuju kardiolozi

Tekst: HZJZ

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!