Od ove bolesti boluje gotovo pola milijuna Hrvata, a zablude koje kruže su nevjerojatne - Ordinacija.hr
Zdravlje

Zdravlje

Od ove bolesti boluje gotovo pola milijuna Hrvata, a zablude koje kruže su nevjerojatne

Koliko god se možda činilo da se o dijabetesu puno govori i piše, ipak nas svako malo iznenade neke nove činjenice ili informacije o ovoj bolesti od koje samo u Hrvatskoj boluje možda čak i pola milijuna ljudi!

Naime, prema podacima CroDiab registra i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2019. godine, dijabetes tipa 2 dijagnosticiran je kod 315.298 odraslih osoba u Hrvatskoj. Kako tek 60% oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu, procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih blizu pola milijuna, što je više od 12% populacije. Uz to, šećerna bolest je treći vodeći uzrok smrti u 2019. godini.

Kao pomoć oboljelima, ali i njihovim obiteljima stigao je i novi priručnik doktorice Val Wilson: Živjeti s dijabetesom u izdanju Mozaika.

Riječ je o sveobuhvatnom vodiču za dobar život nakon dijagnoze, a sama autorica s dijabetesom živi već više od četiri desetljeća. Bez obzira na to je li vam dijabetes nedavno dijagnosticiran ili s njim živite već neko vrijeme, ova će vam knjiga pomoći da prije svega razumijete svoju dijagnozu, a onda da što duže i bolje uklopite dijabetes u vaš život. Vodič obuhvaća sve aspekte života s dijabetesom, od promjena raspoloženja, upravljanja razinom glukoze u krvi i fizičkim komplikacijama koje proizlaze iz tog stanja, do prehrane, seksa i vježbanja.

Doktorica Wilson sve informacije iznosi iz više od četiri desetljeća iskustva nošenja s bolešću i iz svog profesionalnog iskustva. Ovaj vodič pomaže u nošenju s dijagnozom, objašnjava kako dijagnoza može utjecati na odnose i stil života, a omogućuje i lakše snalaženje kod informacija dobivenih o dijabetesu tipa 1, odnosno dijabetesu tipa 2. Usto, stvarne studije slučaja pokazuju iskustva drugih ljudi s problemima povezanim s dijabetesom s kojima biste se mogli susresti. Mi smo iz knjige izdvojili najčešće neistine i zablude o ovoj bolesti.

Ako imate ovu bolest, oprezno s lubenicom – liječnica upozorava na što trebate paziti

Zabluda br. 1: stres uzrokuje dijabetes

Ako se tijelo muči nastojeći regulirati razinu glukoze u krvi – u stadiju poznatom kao preddijabetes – prekomjerni stres može prouzročiti raniju pojavu potpunog oblika dijabetesa. Kad već bolujete od dijabetesa, hormoni koji se oslobađaju u stanju stresa uzrokuju povišenje razine glukoze u krvi uslijed povećanja količine glukoze koja je na raspolaganju mišićima. Ako već bolujete od dijabetesa, akutni stres – recimo, svađa s nekim – uzrokuje višak glukoze s kojim se vaše tijelo ne može nositi. Ako trpite dugotrajni (kronični) stres, uputno je češće kontrolirati glukozu u krvi jer ćete možda morati povećati količinu inzulina; ili, ako već bolujete od dijabetesa tipa 2 i nije vam propisan inzulin, razgovarajte sa svojim liječnikom obiteljske medicine ili sestrom specijaliziranom za dijabetes kako bi vam prilagodili lijek.

Zabluda br. 2: dijabetes znači da ne smijete jesti slatko

U nekim situacijama, primjerice, kad vam je razina glukoze u krvi niska, trebali biste pojesti nešto slatko kako biste podignuli razinu glukoze u krvi na normalnu razinu. To ne znači da biste svoju potrebu za izbjegavanjem hipoglikemije (niske razine glukoze u krvi) trebali koristiti kao opravdanje za konzumaciju slatkiša. Poznajem nekoliko ljudi koji u svojem radnom stolu drže slatkiše za ‘krizne situacije’, ali zapravo cijeli dan posežu za njima. Ako bolujete od dijabetesa tipa 2 i uzimate tablete, ili ako dijetom i tjelesnom aktivnošću snižavate razinu glukoze u krvi, u slučaju da pojedete nešto slatko zbog užitka, manja je mogućnost da ćete ponovno sniziti razinu glukoze nego da ste uzeli inzulin.

Medicinski stručnjaci tvrde da bi se doze inzulina za one koji boluju od dijabetesa tipa 1 trebale uzimati za sadržaj ugljikohidrata u hrani koju jedete. To je poznato kao prilagođavanje doze za normalnu prehranu. Dobra vijest je da ste, ako pojedete nekoliko keksića koji sadrže, primjerice, 50 grama ugljikohidrata, i uzmete odgovarajuću količinu inzulina za te ugljikohidrate, sposobni dobro regulirati svoj dijabetes tipa 1 nakon što krenete ovim putem.

Zabluda br. 3: kad god ste u hipoglikemiji, određeni broj moždanih stanica odumre

Hipoglikemija je nedostatak glukoze kao goriva za mozak i mišiće pa se, nimalo iznenađujuće, možete osjećati umorno, drhtavo i vrlo zbunjeno, često s posljedičnom jakom i dugotrajnom glavoboljom. Blaga do umjerena hipoglikemija, kod koje možete pojesti ili popiti nešto slatko kako biste je ispravili, nije škodljiva za mozak. Teška hipoglikemija, koja može prouzročiti nesvjesticu ili, u nekim slučajevima, konvulzije, iziskuje pomoć druge osobe koja će dati injekciju glukagona. Glukagon je isto što i glukoza pohranjena u jetri i vrlo brzo podiže razinu glukoze u krvi te budi osobu iz nesvjestice (premda se i dalje osjećate vrlo nestabilno). Snimanje mozga nakon tih vrlo teških događaja pokazalo je određeni gubitak moždanih stanica. Međutim, mozak vrlo uspješno nadomješta svaki gubitak te brzo uspostavlja nove veze pa je dugoročni učinak na mentalnu funkciju minimalan.

Zabluda br. 4: moguće je uspostaviti potpuni nadzor nad razinom glukoze u krvi

Potpuni nadzor nad glukozom nije moguć – kad biste ga imali, ne biste bolovali od dijabetesa jer bi vaše tijelo bilo sposobno samo održavati razine glukoze u krvi u normalnim granicama. Medicinski stručnjaci – vaš liječnik obiteljske medicine, medicinska sestra, dijabetolog i sestra specijalizirana za dijabetes – žele da težite normalnoj do dobroj kontroli, premda to nije uvijek lako u slučaju opetovanih infekcija i/ili depresije ili nestabilnog dijabetesa – dijabetesa koji je vrlo teško držati pod nadzorom. Normalna do dobra kontrola znači postizanje vrijednosti glukoze u krvi između 5,0 i 8,3 mmol/L pa je količina glukoze koja se drži uz vaše eritrocite u tromjesečnom razdoblju – vaš HbA1c ili količina hemoglobina A1c – između 5,0 i 7,0 posto (31–53 mmol/L). Relativno dobra kontrola je rezultat između 7,0 i 8,0 posto (53–64 mmol/L), a slaba kontrola je rezultat od 9,0 posto (75 mmol/L i više). Povremeni usponi i padovi razine glukoze u krvi su uobičajeni pa nemojte dopustiti da vas obeshrabre. Nastavite održavati svoj dijabetes kako su vas učili i ovladat ćete svojim stanjem. (U Hrvatskoj se sve iznad 7,0 posto ne smatra dobrom regulacijom, (op. red.))

Zabluda br. 5: ako morate uzimati inzulin za dijabetes tipa 2, to znači da ste zabrljali

Tablete metformina, koje se propisuju za niže razine glukoze u krvi osobe koja boluje od dijabetesa, mogu u tom svojstvu funkcionirati samo nekoliko godina prije no što njihova učinkovitost oslabi. Kad se to dogodi, razinu glukoze u krvi potrebno je kontrolirati injekcijama inzulina. To nije neuspjeh, nego sljedeći potreban stadij u učinkovitom reguliranju dijabetesa tipa 2. Uzimanje inzulina ne znači veću vjerojatnost niske razine glukoze u krvi pa ćete je svakodnevno morati mjeriti. Prednost je to što ćete se s poboljšanjem razine glukoze u krvi osjećati bolje. Inzulin je katkad potreban samo privremeno, jer druge bolesti onemogućuju primjereno djelovanje tableta za snižavanje razine glukoze u krvi. Osim toga, noviji lijekovi za dijabetes tipa 2 zapravo djeluju bolje nego inzulin. Ljudi koji uzimaju inzulin mogu prijeći na neki od njih ako metformin prestane djelovati i ako se zbog toga započne s inzulinom.

Zabluda br. 6: osobe sa šećernom bolesti ne smiju vježbati jer će ući u stanje hipoglikemije

Svaki tjelesni napor uzrokuje trošenje glukoze u mišićima pa će sve, od glačanja i usisavanja do uređenja doma djelovati na vašu razinu glukoze u krvi. Isto vrijedi za intenzivnu tjelesnu aktivnost – upitajte bivšeg olimpijskog veslača Stevea Redgravea, koji boluje od dijabetesa tipa 1. Intenzivna aktivnost zapravo može povisiti razinu glukoze u krvi jer jetra oslobađa pohranjenu glukozu kako bi pružila energiju mišićima. Najvažnije je predvidjeti potrebu za glukozom ili potencijalno povišenje razine glukoze u krvi te njihovo reguliranje kako ne biste ostali zatečeni. Premda se može doimati da je posrijedi ono najnapornije što se osobama sa šećernom bolesti govori da bi trebali činiti, umjerena, ali redovita tjelesna aktivnost vrlo je dobar način reguliranja razine glukoze u krvi, kako se ne bi neopazice povisivala. Međutim, određeni oblici tjelesne aktivnosti ne savjetuju se u određenim okolnostima, kao što je skakanje na trampolinu ako ste podložni krvarenju iz malih žilica u stražnjem dijelu oka (dijabetička retinopatija). Osobe koje boluju od dijabetičke neuropatije – oštećenja živaca u stopalima – i osobe koje boluju od šećerne bolesti starije od četrdeset godina trebale bi zatražiti medicinski savjet prije no što započnu s programom vježbanja. Liječnik će vam savjetovati da započnete polako i gradite mišićnu snagu pa nemojte krenuti previše sumanuto!

8 činjenica zbog kojih ćete se osjećati bolje u svom tijelu – čak i ako imate koju kilu viška

Zabluda br. 7: mungo grah i crveni kupus mogu izliječiti dijabetes

Ne iznenađuje da se osobe sa šećernom bolesti svoje bolesti žele riješiti sa što manje truda – ja nedvojbeno želim! U novinama i na internetu možete pročitati mnoge tvrdnje o alternativnim terapijama. S oprezom pristupajte svemu što o dijabetesu čitate na internetu, osim ako ne čitate provjerene stranice, osobito u pogledu sugestija da određena hrana ili proizvodi mogu izliječiti vašu bolest. Savjetujem vam da vjerujete samo legitimnim izvorima informacija te iskušanim terapijama koje vam pruža vaš tim specijaliziran za dijabetes. Vaš liječnik obiteljske medicine mogao bi vam savjetovati uzimanje aspirina za razrjeđivanje krvi ako bolujete od dijabetesa, kako biste spriječili nastanak ugrušaka u krvnim žilama. Mogli biste izabrati i čisti biljni dodatak ginkgo bilobe, za koji znamo da može poboljšati dotok krvi u šake i stopala. No, osim toga nažalost ne postoji ništa čime biste mogli zamijeniti inzulin ili lijek za snižavanje razine glukoze u krvi.

Foto: Shutterstock, Mozaik knjiga

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo