Iako se prije smatralo kako se javlja u djetinjstvu te prolazi do adolescencije, sada se zna da od 60 do 70 posto djece kojima je dijagnosticiran ADHD taj poremećaj osjeća i u odrasloj dobi.
Svijest o metalnom zdravlju posljednje se desetljeće poboljšala. Čak 90% Britanaca mogu prepoznati glavne simptome depresije, a njih polovica i anksioznost kad je iskuse, no ADHD je nešto što se neprestano pogrešno dijagnosticira, osobito u odrasloj dobi.
Nepažnja, hiperaktivnost, impulzivnost – što je potrebno za dijagnozu ADHD-a?
ADHD karakteriziraju tri temeljna ponašanja – hiperaktivnost, impulzivnost i nepažnja – pri čemu osoba pokazuje sva tri oblika ponašanja ili kombinaciju nekih od njih. Točni uzroci poremećaja pozornosti s hiperaktivnošću slabo su poznati, no vjeruje se da su simptomi povezani s kemijskom neravnotežom u mozgu. Kao što to volim opisivati, ADHD je poput snažnog trkaćeg automobila, ali s biciklističkim kočnicama. To nije bolest, niti moralni neuspjeh, nije uzrokovan slabošću karaktera, niti neuspjehom sazrijevanja, kaže dr. Rob Baskind, psihijatar specijaliziran za ADHD.
Britanski National Institute for Health and Care Excellence (NICE) 2008. priznao je ADHD u odraslih kao poremećaj, sugerirajući liječenje bihevioralnom terapijom i stimulansima kao što su metilfenidati i amfetamini. Stimulansi djeluju tako da, pojednostavljeno rečeno, smanjuju hiperaktivnost. Njihova je efikasnost doduše kratkotrajna. Osim toga, ne reagiraju svi dobro na tu vrstu lijekova.
Oboljeli od mentalnih bolesti žele da ovo znate o njima!
Američki psihijatar dr. Edward M. Hallowell u svojoj knjizi “Driven to Distraction” donosi listu simptoma koji mogu upućivati na ADHD u odraslih.
1. Unatoč svemu što su postigli u životu, stalno osjećaju da žive ispod svojih potencijala te da nisu ispunili ciljeve.
2. Vrlo su loše organizirani; čak i uobičajene obveze poput plaćanja računa, stvaraju im problem. Često gube važne papire ili zaboravljaju sastanke.
3. Stalno odgađaju izvršenje zadataka.
4. Započinju više toga odjednom, no obično ne završavaju započeto.
5. Govore ono što im padne na pamet bez obzira na to je li to u određenoj situaciji
prikladno.
6. Stalno su u potrazi za nečim stimulativnim.
7. Netolerantni su na dosadu.
8. Često su kreativni, inteligentni i intuitivni.
9. Ne vole rutinu i imaju problem kad trebaju slijediti ustaljenu proceduru, zbog čega im često spočitavaju da ne poštuju autoritet, no njima samo nedostaje uzbuđenja.
10. Nestrpljivi su, pa ih drugi doživljavaju nezrelima.
11. Impulzivni u svojim akcijama, primjerice impulzivno troše novac i mijenjaju životne planove.
12. Često su zabrinuti oko mnogih stvari.
13. Nesigurni su.
14. Često mijenjaju raspoloženje. U kratkom vremenu raspoloženje im može varirati od euforičnog do izrazito lošeg.
15. Stalno lupkaju prstima po stolu, ljuljaju se na stolici ili često ustaju s mjesta.
16. Skloni su ovisničkom ponašanju (alkohol, kocka, šoping…)
17. Imaju lošu sliku o sebi, tj. druge vide kao sposobnije.
18. Prisutnost ADHD-a u obitelji.
Cijeli tekst čitajte u novom broju magazin Ordinacija.hr, u prodaji u subotu, 24. kolovoza, uz Večernji list.
Anksioznost, depresija, fobije… Znate li koji su sve mentalni poremećaji nasljedni?
D. Petrov/magazin Ordinacija.hr
Foto: Shutterstock
