Čini se da je vitamin D onaj o kojem se najviše govori od kad traje pandemija.
Jesu li manjak vitamina D i COVID povezani proučavaju brojne studije.
Vitamin D (ili od milja zvan “sunčev vitamin”) uzimaju i djeca i starije osobe, jer je dobar za kosti; međutim, to nije sve što trebate znati o njemu! Naime, vitamin D ima mnogo učinaka na naše zdravlje. Stotine aktualnih medicinskih studija pokazuju kako ova moćna tvar ima iznimno velik potencijal kao zaštita protiv naših bolesti civilizacije, kao što su rak, srčani udar, dijabetes, depresija, demencija i dr.
Prije pandemije, znanstvenici su otkrili kako manjak ovog vitamina može značiti da ste podložniji COVID-u, pa je tako jedna studija pokazala kako manjak ovog vitamina je povezan s povećanim rizikom od infekcija koje uzrokuju smrt kod opće populacije. U isto vrijeme su rezultati studije pokazali kako je efekt suplemenata ovog vitamina kod svake osobe različit.
6 jutarnjih navika zbog kojih izgledate čak 10 godina starije – nevjerojatno!
Osim povećane izloženosti zaraznim bolestima i ostalim zdravstvenim komplikacijama, postoje i drugi dobri razlozi zašto je opasno imati manjak ovog vitamina. Profesorica neurologije, dr. Nicole Avena je u stručnom tekstu pojasnila još neke uloge koje ovaj vitamin igra u zdravlju. Jedan od važnijih uloga je svakako povećana apsorpcija kalcija, koji je jako važan mineral za kosti i zube.
Prema pisanju klinike Cleveland, manjak vitamina D može isto tako povećati šanse da će se razviti problemi s visokim tlakom, bolestima srca, dijabetesom i nekim karcinomima poput onog crijeva, prostate i dojki. No nije baš jednostavno doći do ovog vitamina jer ga ne sadrži baš puno namirnica. Masna riba, jaja i gljive koje su izložene UV svjetlosti su odličan izvor vitamina D, a tu su i mlijeko i žitarice, ali je možda najbolji način za dovoljan unos vitamina D izlagati se sunčevim zrakama. Dobro je i upitati liječnika koji bi suplement bio dobar za vas.
Koliko nam je vitamina D potrebno?
Sunčev vitamin zaista nas može zaštititi od bolesti, no kako bi od njega imali takve dobrobiti, moramo unijeti daleko veće količine nego što glasi dnevna preporučena doza.
Stručnjaci preporučuju između 400 i 800 međunarodnih jedinica (IU) vitamina D dnevno kako bi se zadovoljile potrebe organizma, no kada govorimo o povećanim potrebama zbog smanjenja rizika od razvijanja malignih bolesti, unos sunčevog vitamina bi trebao biti znatno veći. Na tom su tragu udruženi američki istraživači ustanovili kako unos 4000 do 8000 međunarodnih jedinica vitamina D može sniziti rizik od raka dojke, kolorektalnog karcinoma, multiple skleroze i dijabetesa tipa 1.
A. A.
Foto: Shutterstock
