Multipla skleroza (MS) je kronična upalna bolest centralnog živčanog sustava koja može izazivati blaže smetnje, ali i smetnje visokog stupnja invalidnosti.
Tijek bolesti je nepredvidiv. Može se javiti bilo kada, ali najčešće između 18. i 50. godine te je dva puta češća kod žena nego kod muškaraca. Kod multiple skleroze (MS) dolazi do upale mijelinske ovojnice kojom su obloženi živci središnjeg živčanog sustava. Mijelin je tvar koja omogućava učinkovit prijenos signala između živčanih stanica. Ove česte upale živaca uzrokuju ožiljke, a zbog ovih degeneracijskih procesa u živčanom sustavu, oboljeli imaju poteškoće s izvođenjem mnogih aktivnosti, a neki ostanu vezani uz invalidska kolica. Uzrok bolesti je nepoznat, ali suvremena istraživanja pokazuju da imunološki sustav ima važnu ulogu. Danas se multipla skleroza često smatra autoimunom bolešću.
Što uzrokuje multiplu sklerozu?
Stručnjaci ne znaju točno, ali istraživanja su u tijeku koja bi trebala identificirati uzrok ove bolesti. Faktori koji mogu biti okidač uključuju:
- Izloženost određenim bakterijama i virusima koji kasnije u životu mogu biti okidač.
- Mjesto stanovanja: Oni koje žive na području umjerenog pojasa, poput Europe, Kanade i Amerike imaju nešto veći rizik za razvoj MS-a od onih koji žive bliže ekvatoru. Dakle, neke zemlje u svijetu imaju puno veći broj oboljelih, a znanstvenici smatraju da uzrok može biti nedovoljno izlaganje suncu jer se smatra da je nedostatak ovog vitamina jedan od rizičnih faktora.
- Funkcioniranje imunološkog sustava: Kako se radi o autoimunoj bolesti, znanstvenici proučavaju je li uzrok to što stanice imunološkog sustava napadaju zdrave stanice.
- Mutacija gena: Iako povijest bolesti u obitelji ne znači da ćete i vi imati MS, ali još je nejasno kako i koji geni igraju ulogu.
Igra li spol ulogu?
Otprilike 2 do 3 puta se relapsirajući oblik MS češće dijagnosticira ženama, a radi se i o najčešćem obliku bolesti. Primarna, progresivna bolest se dijagnosticira jednako često kod muškaraca i žena. Smatra se ipak da su žene podložnije razvoju bolesti zbog hormonalnih promjena, istaknula je dr. Farrah Mateen, neurologinja na sveučilištu Harvard. Velika je studija pokazala kako velik broj muškaraca koji imaju MS imaju i nisku razinu testosterona.
Ova su dva organa povezana na nevjerojatan način i jedan može patiti zbog problema onog drugog
Koji su rani simptomi multiple skleroze?
Problemi s vidom su često jedan od prvih znakova da nešto ne valja, a ostali uključuju:
- Promjene u hodu
- Umor
- Gubitak balansa ili koordinacije
- Grčevi u mišićima
- Slabost u mišićima
- Trnci u rukama i nogama
Koje se komplikacije javljaju?
S vremenom će se simptomi pogoršati, a oni uključuju:
- Probleme s hodom
- Gubitak kontrole nad mjehurom i crijevima
- Poteškoće s pamćenjem
- Problemi sa seksualnošću
Javlja li se uz multiplu sklerozu i depresija?
Depresija je vrlo česta kod ovih pacijenta, ustvari ponekad je u tako uznapredovalom stadiju da osobe moraju potražiti medicinsku intervenciju. Može se raditi o posljedici stresa ili novonastale situacije, ali može biti i uzrokovana samom bolešću. Isto tako, ona može biti posljedica lijekova koje pacijent uzima.
Kada treba nazvati liječnika?
Ako doživite neke od ovih simptoma, vrijeme je da se javite liječniku:
- Preosjetljivost na toplinu
- Gubitak ravnoteže
- Problemi s pamćenjem
- Trnci u rukama i nogama
- Promjene u vidu
- Slabost u rukama i nogama
Četiri vrste raka štitnjače, od kojih je jedan agresivan i ima lošu prognozu
Koja pitanja morate postaviti liječniku?
- Kako biti siguran da se radi o MS-u a ne nekom drugom neurološkom poremećaju?
- Trebam li početi piti lijekove?
- Hoću li cijeli život morati piti lijekove?
- Koje promjene da uvedem u život da mi olakšaju simptome?
Kako liječiti multiplu sklerozu?
“Kod osoba s blagim oblikom multiple skleroze liječenje započinjemo lijekovima umjerene učinkovitosti, ali odlična sigurnosnog profila, a tek ako oni zataje, odlučujemo se za lijekove jače učinkovitosti, ali lošijega sigurnosnog profila. Obilježja su ovog pristupa da bolesnik mora kontinuirano primati terapiju. Drugi pristup liječenju jest imunorekonstitucijski, pri kojemu pulsnom imunosnom rekonstitucijom dovodimo do (prolaznog ili trajnog) resetiranja imunosnog sustava s potencijalom trajne remisije. Nakon primjene jednog od takvih lijekova bolesnik može biti bez ikakve terapije, dobivati dodatne cikluse istog lijeka prema potrebi ili nastaviti terapiju održavanja nekim od lijekova umjerene učinkovitosti, ali odličnoga sigurnosnog profi. Danas je za liječenje relapsno remitirajuće multiple skleroze (RRMS) odobreno više od 10 lijekova, od kojih su neki blage do umjerene učinkovitosti, ali dobra sigurnosnog profila, a neki visoke učinkovitosti, no lošijega sigurnosnog profila. S obzirom na velik broj dostupne terapije, problem je kako se odlučiti za optimalno liječenje bolesnika s RRMS-om.”, stoji pojašnjenje na stranicama hrcak.srce.hr, liječnika Maria Habeka s Klinike za neurologiju KBC-a Zagreb.
A. A.
Foto: Shutterstock
