Što je to zdravstvena pismenost i kako do nje?
Zdravstvena pismenost je razina kapaciteta pojedinca da stekne, obradi i razumije osnovne zdravstvene informacije i usluge potrebne za donošenje primjerenih odluka u vezi svoga zdravlja ili jednostavnije sposobnost pojedinca da razumije, procijeni i pravilno koristi zdravstvene informacije u svrhu očuvanja zdravlja, pojasnila je naša sugovornica Ana Gongola iz tvrtke Sandoz Hrvatska koja je zaslužna što se zdravstvena pismenost posljednjih godina itekako promiče u javnosti te dodala razumijevanje zdravstvenih tema i termina na onoj temeljnoj razini ulazi, također, u područje zdravstvene pismenosti.
Kako u Hrvatskoj stojimo sa zdravstvenom pismenošću? Gdje najviše griješimo, a postoje li stvari koje ipak dobro znamo?
Konkretno istraživanje razine zdravstvene pismenosti, na znanstvenoj razini, u Hrvatskoj nažalost nikad nije provedeno. Najveće istraživanje zdravstvene pismenosti u Europi ono je Kristine Sørensen i suradnika (HLS-EU) koje se provodilo od 2011.g, a objavljeno je 2015.g. Provedeno je u 8 zemalja članica EU. Oni su zdravstvenu pismenost podijelili na 4 razine i rezultati su prilično porazni, kod 12% stanovnika razina zdravstvene pismenosti je bila nedovoljna, a kod 35% problematična, dakle 47% stanovnika ima nisku razinu zdravstvene pismenosti. Njihov rezultat vrlo je usporediv s rezultatima istraživanja Institute of Medicine u SAD-a provedenim ranih 2000, po kojem 47% Amerikanaca ima nisku razinu zdravstvene pismenosti. Teško je nagađati kakav bi rezultat kod nas bio, nemamo osnove za vjerovati da bi bio bolji od prosjeka HLS-EU istraživanja.
No s druge strane, Miller 2016. u svojoj analizi pokazuje da se zdravstvena pismenost može poboljšati, pa se ovakvim intervencijama, kakav je i naš rječnik, zdravstvena pismenost može poboljšati za 22%. Ovaj postotak, uzevši u obzir da polovica građana ima nisku razinu zdravstvene pismenosti je itekako značajan. Poboljšanje zdravstvene pismenosti, ne znači samo da ćemo bolje razumjeti, već ono pozitivno utječe i na adherenciju (adherencija, prema SZO predstavlja mjeru u kojoj se ponašanje bolesnika, u smislu uzimanja lijekova, pridržavanja dijete i mijenjanja životnih navika podudara s preporukama dogovorenim s pružateljem zdravstvene skrbi).
To istraživanje govori da su bolesnici koji edukacijom podignu svoju razinu zdravstvene pismenosti 16% adherentniji, a što je kasnije direktno povezano s boljim zdravstvenim ishodima.
Što nam dobro može donijeti ta vrsta pismenosti, koliko pomaže kao preventivna mjera i kako se ustvari uči?
Zdravstvena pismenost je važna svakome jer u određenom trenutku svog života svi moramo biti u mogućnosti pronaći, razumjeti i koristiti zdravstvene informacije i usluge. Pojedinac/pacijent koji je zdravstveno pismen može:
- bolje razumjeti svoju bolest ili stanje,
- temeljitije se razumjeti s pružateljem zdravstvene skrbi,
- bolje razumjeti i slijediti dogovor postignut s pružateljem zdravstvene skrbi, donositi kvalitetnije odluke
U konačnici može, kao posljedicu svoje bolje zdravstvene pismenosti, imati bolje zdravstvene ishode (manje bolovanja, manje komplikacija, manje hospitalizacija, manje invaliditeta, duži život). Postoje mnogobrojna istraživanja koja govore u prilog važnosti zdravstvene pismenosti i njene povezanosti sa zdravstvenim ishodima. Jačanje naše zdravstvene pismenosti nam može pomoći da razlikujemo informacije koje su nam važne od onih koje su suvišne, pa i opasne. Učenjem o tijelu i umu, našim potrebama, rizicima kojima smo izloženi, razumijevanjem temeljnih mehanizama razvoja bolesti, kao i terapija koje nam stoje na raspolaganju, značajno možemo unaprijediti naše zdravlje.
Kome treba treća, a kome četvrta doza? Danas počinje cijepljenje novim cjepivom protiv COVID-19
Začetnica ste projekta “Zdravstveni rječnik”. Možete li nam pobliže objasniti o čemu je točno riječ i gdje ga građani mogu pronaći?
Temeljem istraživanja zdravstvene pismenosti u EU koje je pokazalo da je gotovo polovica građana Europe lošije razine zdravstvene pismenosti, razmišljali smo što napraviti i odlučili se krenuti od baze. Htjeli smo omogućiti našim pacijentima da dobiju vrijednu informaciju iz kredibilnog izvora i da se na jednostavan način educiraju o svojoj bolesti i terapiji. Postavili smo prioritete, te izabrali bolesti od kojih je najveći pobol i smrtnost, bolesti od kojih boluje najviše naših sugrađana i s timom stručnjaka radili da ponudimo najvažnije informacije na najrazumljiviji način. Razumljivo je stoga, da smo krenuli od hipertenzije, dijabetesa, preko plućnih, reumatskih i gastro bolesti do karcinoma po nekoliko sijela. Svaki zdravstveni rječnik sadrži u prosjeku oko 40 osnovnih pojmova vezano uz pojedinu bolest i njihova pojašnjenja tako da su razumljiva pacijentu (bez previše stručnih i kompliciranih riječi). Mi smo do sada napravili 13 rječnika i podijelili preko pola milijuna papirnatih primjeraka. Posebno sam ponosna što su naši rječnici sada dostupni i u digitalnom obliku te u aplikaciji za mobilne uređaje Meddox, pa su kako se moderno kaže dostupni “on the go”. Time smo nastojali zadovoljiti potrebe svih generacija, a smatramo da je to nužno jer na kronične nezarazne bolesti današnjeg doba treba na vrijeme djelovati.
Sve smo deblji, lošije se krećemo, mlađi obolijevamo od hipertenzije, dijabetesa i važno nam je biti što dostupniji upravo takvim bolesnicima.
I ove ste godine panelistica na Back Together summitu, o kojim temama ćete govoriti i zašto su summiti poput ovog važni?
“Zdravstvenom pismenošću protiv tihih ubojica današnjice“ naziv je ovogodišnjeg Sandozovog panela na Back Together summitu. Kardiovaskularne bolesti još uvijek su vodeći javnozdravstveni problem kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Nazivamo ih „tihim ubojicama današnjice“ jer se razvijaju postupno, od mlađe dobi i uglavnom nemaju simptoma, a do postavljanja dijagnoze već su oštetile zdravlje u velikoj mjeri i pacijent ih može postati svjestan tek kad se nešto dogodi ( npr. infarkt, moždani udar,…). Nerazumijevanje elementarnih zdravstvenih tema i neprepoznavanje ključnih simptoma kroničnih nezaraznih bolesti poput dijabetesa i hipertenzije može dovesti do štetnih i kobnih posljedica za nečiji život. Kako bi građani mogli prepoznati ključne simptome tih, ali i mnogih drugih bolesti i na vrijeme zatražiti liječničku pomoć, nužno je da posjeduju određeno znanje, odnosno da su zdravstveno pismeni što im omogućava razumijevanje i usvajanje temeljnih zdravstvenih pojmova za vlastitu dobrobit.
Sepsa je češća od raka dojke i prostate, a broj oboljelih svake godine raste
Pristup zdravstvenoj pismenosti u cjelini pitanje je čitavog društva. Zdravstvena pismenost nije samo odgovornost pojedinca ili donositelja zakona ili struke, već je potrebno uključiti više dionika: zdravstveni djelatnike i vladine organizacije, zdravstvene institucije, farmaceutsku industriju, akademsku zajednicu, poslovnu zajednicu, medije. Ono što nam je posebno drago je što na ovaj način dugoročno pozitivno utječemo na naše društvo i živimo tradiciju našeg velikana javnog zdravstva dr. Andrije Štampara koji mi je osobno bio velika inspiracija.
Foto: Shutterstuck
