Procjenjuje se da u Hrvatskoj od Parkinsonove bolesti boluje više od 15.000 osoba, a u svijetu više od sedam milijuna.
Parkinsonova bolest je kronična neurodegenerativna bolest središnjeg živčanog sustava koju karakteriziraju poremećaji pokreta, pri kojem dolazi do odumiranja stanica koje izlučuju dopamin. Ujedno je i druga najčešća neurodegenerativna bolest koja zahvaća 2-3% osoba starijih od 65 godina.
Za oboljele od Parkinsonove bolesti postoji izreka “Ljudi blistavog uma zarobljeni u vlastitom tijelu”, piše Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar.
Faktori rizika
Dob je jedan od najznačajnijih faktora rizika. Pojavnost bolesti kod osoba starijih od 65 godina iznosi između 0,5 i 1 posto, dok se kod osoba u dobi od 80 godina i više, bolest javlja u čak 3 posto slučajeva. Diljem svijeta, procijenjena godišnja stopa Parkinsonove bolesti iznosi između 9,7 i 13,8 novih slučajeva na 100 tisuća ljudi. Bolest ne diskriminira te se javlja u svih rasa i u oba spola, no pojavnost je malo češća u muškaraca. Oko 5 do 10 posto slučajeva javlja se obiteljski. Stopa smrtnosti među bolesnicima s Parkinsonovom bolesti veća je do 3.8 puta nego u općoj populaciji.
Rizični čimbenici koji povećavaju mogućnost razvoja bolesti uključuju pojedine lijekove, toksine poput pesticida, herbicida i otapala, ponavljane traume glave, cerebralnu anoksiju, a u novije vrijeme i neravnotežu crijevne flore, tj. mikrobiote. Svi navedeni podaci govore u prilog o tome da je Parkinsonova bolest veliki javno-zdravstveni problem, koji će sa starenjem populacije sljedećih godina biti još više izražen.
Pet stadija bolesti
Parkinsonova bolest se može podijeliti na pet stadija, s time da prva dva stadija određuju ranu Parkinsonovu bolest, treći srednje razvijenu, dok zadnja dva stadija određuju naprednu fazu bolesti, u kojoj su bolesnici ograničeni u svakodnevnom funkcioniranju.
Bolest obično počinje asimetrično, uz inicijalno prisutne simptome na jednoj strani tijela, koja postaje jače zahvaćena kako bolest napreduje. Dodatne kliničke značajke uključuju smanjenu mimiku lica, tiši glas i pognutost trupa prema naprijed. Dodatno, značajni ne-motorički simptomi mogu se javljati prije, usporedno s i nakon početka motoričkih simptoma. Ne-motorički simptomi poput promjena raspoloženja, problema sa spavanjem, disfunkcije autonomnog sustava i kognitivnih poremećaja, u konačnici mogu uzrokovati više invaliditeta i potrebe za pojačanom skrbi od motoričkih simptoma, pojasnio je prof. dr. sc. Fran Borovečki, Voditelj Odjela za neurodegenerativne bolesti i neurogenomiku, KBC Zagreb.
Zbog teške situacije s koronavirusom, nikako se ne smiju zaboraviti i oboljeli od ove bolesti, a upravo izolacija i socijalno distanciranje kojih se treba pridržavati zbog koronavirusa, ponašanja su koja nikako ne pridonose dobrom stanju oboljelih od Parkinsonove bolesti.
Za oboljele od Parkinsonove bolesti bitno je mentalno zdravlje i fizička aktivnost te održavanje tijela kod kuće u uvjetima pandemije Covid-19 i izolacije. Ove nam je godine jedan od ciljeva poticati brigu o mentalnom zdravlju svih – i oboljelih i članova obitelj, poticanje fizičke aktivnosti i socijalnih kontakata (u ovom periodu virtualnih, telefonskih i sl.). Zato se družimo virtualno jer je cilj Udruge olakšati nošenje s bolešću, a to se može edukacijom i međusobnom komunikacijom. Dijelimo probleme, situacije i savjete pod geslom – Zajedno protiv Parkinsona! Ovaj period treba iskoristiti za podsjećanje na temeljne vrijednosti, međusobno pomaganje i na zajedništvo, a Udruga je tu da u tome pomaže, istaknula je doc. dr. Vladimira Vuletić, predsjednica Udruge “Parkinson i mi na portalu kbc-rijeka.hr.
Slavni oboljeli – od Castra do Muhameda Alija
Mnoge su poznate osobe tijekom svog života oboljele od Parkinsonove bolesti: američki predsjednik Harry Truman, kineski Mao Tse Tung, kubanski Fidel Castro, bivši ministar vanjskih poslova Austrije Alois Mock, najpoznatiji svjetski boksač Muhammad Ali, američka glumica Katherine Hepburn, country pjevač Johnny Cash, španjolski slikar Salvador Dali, američki glumac Michael J. Fox koji je obolio već u svojoj tridesetoj godini života te pokojni Papa Ivan Pavao II.
Foto: Shutterstock
