Smijete li čistiti snijeg ako imate visoki tlak? Evo na što upozorava kardiolog

ciscenje snijega

Ako niste fizički aktivni preko godine, zima nije vrijeme za dokazivanje vlastitih fizičkih sposobnosti jer pri esktremnom naporu može doći i do ekstremno teških komplikacija.

Velik se broj ljudi svake godine ozljedi prilikom čišćenja snijega, a za osobe određenih godina i zdravstvenog stanja to i nije najpametnija aktivnost i trebali bi ju prepustiti nekom drugom. 

Osobito to važi za najrizičnije skupine, a to su bolesnici s povišenim tlakom, šećernom bolesti, povišenim masnoćama u krvi i pušači.

"Vremenske prilike prvi će osjetiti pacijenti koji boluju od različitih oblika ishemijske bolesti srca ili tkzv koronarne bolesti. " ističe drDražen Šebetić, specijalist internist, subspecijalist kardiolog te pojašnjava kako je kod bolesnika glavni problem sužavanje arterija koje dovode krv u srčani mišić, a glavni simptom jest bol iza prsne kosti koji je najčešće potaknut fizičkim naporom.

Naše tijelo uslijed izlaganja hladnoći aktivira različite mehanizme koji ne dopuštaju gubitak tjelesne topline, jedan do najčešćih mehanizama za zadržavanje tjelesne topline jest grč ili latinski spazam arterija.

Za fizički napor je potrebno zdravo srce

Tipičan primjer takvog teškog napora po velikoj hladnoći jest čišćenje snijega, stoga nije rijetkost da se srčani udar razvije baš za vrijeme čišćenja snijega, kao što nije rijetkost čuti o nagloj srčanoj smrti za vrijeme čišćenja snijega pa i u mlađoj dobi.

Održavanje krvnog tlaka na određenoj razini može vas zaštititi od teškog oblika COVID-a

"Da bismo se u zimi odlučili na teški fizički napor, potrebno je biti siguran u zdravlje vlastita srca (pregled kardiologa), potrebno je osobito adekvatno regulirati arterijski tlak ako je povišen, apsolutno izbjegavati pušenje kao još jedan dodatni stres na stijenku arterija i najvažnije ne ispitivati vlastite fizičke mogućnosti ako prije toga nismo bili u fizičkom treningu ili vježbanju. " napominje dr. Šebetić

Ne zaboravimo da simptomi srčanog udara ne moraju uvijek biti stezajuća bol iza prsne kosti jer ponekad tu bol može pratiti jaka mučnina i povraćanje, zatim hladno znojenje, pečenje u prištu, bolovi u lijevoj ruci ili u obje ruke, bolovi koji se šire u vrat i donju čeljusti ili bolovi koji se šire u leđa.

Savjet kardiologa;

Dr. Šebetić navodi da ako primijetite zimi pri hladnoći bolove iza prsne kosti koji nestaju kada se zagrijemo i ako su ti bolovi sve češći i češći i dulje traju te ako se osim u naporu počinju javljati i u mirovanju te se šire u vrat ili lijevu ruku razlog je to da se odmah javimo liječniku jer treba isključiti pojavu takozvanog akutnog koronarnog sindroma najteži oblik kojega je srčani udar.

"Ako prilikom čišćenja snijega osjetimo bilo jaku zaduhu ili bol u prsištu, treba odmah prekinuti aktivnosti i povući se u toplo. Ako se u toplom i u mirovanju tegobe ne smire treba se javiti liječniku obiteljske medicine. Ako bol u prsima postaje sve jača tada treba pozvati hitnu službu.", dodaje. 

Ne zaboravimo da simptomi srčanog udara ne moraju uvijek biti stezajuća bol iza prsne kosti ponekad tu bol može pratiti jaka mučnina i povraćanje,  zatim hladno znojenje, pečenje u prsištu, bolovi u lijevoj ruci ili u obje ruke, bolovi koji se šire u vrat i donju čeljusti ili bolovi koji se šire u leđa.

Kardiolog upozorava da ako bolujete od kroničnih oblika srčano žilnih bolesti, izbjegavajte teže napore i izlaganje velikoj hladnoći: "Ako niste fizički aktivni preko godine zima nije vrijeme za dokazivanje vlastitih fizičkih sposobnosti jer pri esktremnom naporu može doći i do ekstremno teških komplikacija. Osobito to važi za najrizičnije skupine, a to su bolesnici s povišenim tlakom, šećernom bolesti, povišenim masnoćama u krvi i pušači".

Tko (ne) smije zbog zdravlja čistiti snijeg?

Dr. Barry Franklin je proveo nekoliko studija na ovu temu nakon što  je čuo za nekoliko slučajeva smrti te naveo kako bi savjetovao da posebno oprezne budu osobe koje imaju više od 45 godina jer se radi o kombinaciji faktora koji uistinu mogu utjecati na nastanak infarkta.

Depresija povećava rizik od srčanog udara, a kardiolog upozorava i na anksioznost te nesanicu

Dr. Luke Laffin, kardiolog savjetuje osobama starijim od 55 godina da pronađu neki drugi način za obavljanje zimskih dužnosti. Naravno da ne morate lopatu za snijeg baciti radi ovih savjeta, ali ovisno o vašem zdravstvenom stanju, ponekad to može biti jako dobra odluka. “Vjerujem da je nemoguće odrediti točno godinu  kada biste trebali prestati s čišćenjem snijegom nekad mladi čovjek funkcionira lošije od starijeg kolege, potrebno je znati prepoznati svoj faktor rizika“, dodaje Franklin.

Ordinacija.hr

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!