Američki znanstvenici tvrde kako držanje razine LDL kolesterola pod kontrolom izvjesno vodi do duljeg života.
Lijekovi
za snižavanje razine lošeg kolesterola, statini, propisuju se kako bi se
spriječile srčane bolesti, periferalne vaskularne bolesti i srčani udar.
Istraživači
Sveučilišta u Minnesoti su pregledali gotovo 840 bolesnika koji su preživjeli
srčani udar starih između 38 i 60 godina. Podijeljeni su u dvije skupine: u
jednoj su primili premosnicu u debelom crijevu gdje se apsorbira kolesterol, te
upute za promjenom režima prehrane. Ovaj oblik operacije se preporučuje samo
osobama koji su izložene većem riziku srčanog udara, a ne mogu podnijeti
lijekove za snižavanje kolesterola. Ispitanici druge skupine su dobili samo
prehrambene smjernice.
Ustanovljeno
je kako su bolesnici koji su imali premosnicu živjeli dulje godinu dana u
odnosu na druge ispitanike. Istraživanje je započelo 1975., a završilo 2000.
godine. Stručnjaci tvrde kako snižavanje lošeg kolesterola zaista produljuje
život za godinu dana.
Američki stručnjaci ističu kako je
ovo jedino dugotrajno istraživanje koje se pozabavilo dobrobitima statina za
produljenje života, s obzirom da je trajalo 25 godina. Također napominju kako
je ovo jedina randomizirana kontrolirana studija koja je analizirala pozitivne
učinke lijekova za snižavanje kolesterola na životnu dob.
Svi znaju kako je visok kolesterol
loš za srce, no on ostavlja trag i na nekim drugim važnim dijelovima tijela.
Švedski su istraživači ustanovili kako muškarci s 270 miligrama kolesterola po
decilitru krvi imaju 4,5 puta veće izglede za razvijanjem raka testisa nego
ispitanici koji su imali razinu kolesterola 270 mg/dl ili čak niže.
Također, visoka razina kolesterola je povezana s većim rizikom od erektilne
disfunkcije, zatajenja bubrega, ciroze jetre, pa čak i Alzheimerove bolesti.
LDL kolesterol bi se trebao kretati do brojke 110, a HDL (dobar
kolesterol) bi trebao biti viši od 35. Liječnici preporučuju neka vam zbroj oba
kolesterola bude ispod 200.
K. Horvat
