Tri jednostavne navike kojima liječnici i drugi stručnjaci jačaju imunitet za hladne dane

probiotici, jogurt, doktor

Čini se da trenutno imunitet ima problem s PR-om jer se prema onome što čitamo čini kako je dovoljno danas pobrinuti se o njemu kako bi on sutra funkcionirao savršeno.

Dakle pristup da ćete sve riješiti u par minuta nije način kako biste trebali razmišljati o zaštiti i jačanju imuniteta, podsjeća dr. Nicole Avena, profesorica psihologije na sveučilištu Princeton. Kaže kako je imunitet maraton, a ne brza utrka, a zbog toga nema jednostavnog načina da ga se jača. Dugotrajno se treba ulagati u zdrave navike i njegovati ih svakodnevno. Nećete dakle učiniti ga zdravijim ako je netko oko vas bolestan a vi popijete puno vitamina, ali ako uvedete u život neke promjene, mogli biste učiniti puno.

Ljudsko tijelo svoju otpornost duguje zdravom imunosnom sustavu, visoko učinkovitom i složenom organskom sustavu koji nas štiti od štetnih mikroorganizama (bakterije, virusi i gljivica) i drugih tvari. U ispravnom funkcioniranju imunosnog sustava, samim time i našeg imuniteta općenito, jednu od ključnih uloga imaju crijeva.

Fokusirati se morate najviše na ove 3 stvari:

1. Stvorite zdravu naviku spavanja

Spavanje, posebno ako za to odvajate barem 7 satu, može biti i najvažnija stvar kada je imunitet u pitanju.

“Najbolje smo podatke pronašli upravo vezano za san i imunitet koji će se sigurno poboljšati ako spavate dovoljno“, navodi dr. John Werry, imunolog. Osobe koje spavaju 6 sati u noći ili manje imaju čak 4 puta veće šanse da će biti izloženi virusima i tako puno lakše dobiti prehladu ili gripu, ako se uspoređuju s onima koji su spavali više od 7 sati.

Seks tijekom menopauze - liječnica otkrila što je potrebno napraviti da bi ostao kvalitetan

“Što god radite kad ste budni – jedete, probavljate hranu, radite, hodate, vježbate – potiče organizam da otpušta upalne stanice“, pojašnjava Rita Kachru, šef imunologije na školi medicine UCLA te dodaje da upravo san organizmu nudi predah. No nemojte slaviti radi jedne kvalitetno prospavane noći, već poduzmite sve što možete kako biste svaku noć dobro spavali jer upravo tako radite velike zid između vas i virusa.

Ako mi se poremeti ritam spavanja, uvijek se odmah potrudim da se u tu rutinu vratim – budim se i idem u krevet uvijek u isto vrijeme, pa čak i vikendom,  izjavila je dr. María de la Paz Fernández, stručnjak za istraživanje sna i profesor neurologije na sveučilištu Columbia.

2. Naučite kako reagirati na stres

Stres, bez daljnjega, jest prirodna i psihička i fizička reakcija na opasne životne događaje; bilo da su oni objektivno opasni ili ih samo mi tako percipiramo. Svatko od nas susreo se i susreće se sa stresom, no kakva će biti reakcija i eventualne posljedice, individualna je stvar. Kratkoročni stres uglavnom nam pomaže da se bolje nosimo s ozbiljnom situacijom, djeluje čak i motivacijski. Ako organizam ostane dulje u takvom “podraženom” stanju, nastat će stanje kroničnog stresa koje loše utječe na kompletno zdravlje. Dugoročni stres utječe na tijelo, misli, ponašanje i sve važne organe i organske sustave.

Ana Rucner ima jednu neobičnu naviku: Za taj luksuz treba mi 20 minuta dnevno i nije bitno gdje sam

Jasno je već svima da stres potiče oslobađanje kortizola, hormona za kojeg se često navodi kako sprečava izbjegavanje bolesti. Kada je njegova razina u organizmu visoka, imunitet i nije tako aktivan, kaže dr. Daniel Davis, profesor imunologije te dodaje da je važno naučiti kako kontrolirati reakcije na stres i kako se opustiti, a na sreću posvuda su dostupni savjeti kako to najlakše učiniti.

Apsolutno vjerujem u snagu zahvalnosti, a nije to ništa čudno jer stvarno djeluje, a tu je i znanost koja to potvrđuje. Dan započnem i završim tako da identificiram 3 stvari na kojima sam zahvalna, dodaje Joy Lere, psiholog.

Kada sam pod stresom, fokusiram se na današnje ciljeve, ne razmišljam o drugim danima. Nova mi je mantra „Pobijedi dan“, dodaje Kevin Gilliland, klinički psiholog.

3. Vježbajte pametno

Ako niste znali, vježbanje stvara upalne procese u tijelu, ali dobre upalne procese, pojašnjava Wherry. „Malo je kontradiktorno, jer vježbanje ustvari dovodi do poremećaja nekih procesa u organizmu, ali kada je trening gotov, tijelo se povlači u prethodno stanje i drži imunitet spremnim na jedan briljantan način. Istraživanja ovo potvrđuju: Osobe koje redovno vježbaju razvijaju i više T stanica od njihovih lijenih prijatelja, potvrđuje nedavna studija. Isto tako pomaže da se kontrolirala hormon stresa kortizol, koji kada je povišen, vodi do upalnih procesa.

Svakog dana se krećem oko 20-30 minuta, a umjerena i stalna aktivnost dozvoljava tijelu da se oporavi i izgradi imunitet brže nego što bi se to učinilo pretjeranim vježbanjem ili potpunim izbjegavanjem vježbanja“, dodaje Lisa Ballehr, osteopat.

A. A.

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!