Prosječna varijacija krvnog tlaka od oko 15 mm Hg povezana je s 30 posto povećanim rizikom od srčanog ili fatalnog srčanog oboljenja, a za 46 posto povećava rizik od moždanog udara.
Istraživanje provedeno među pacijentima koji redovito uzimaju lijekove za krvni tlak pokazalo je da su razlike od više od 14 mm Hg u sistoličkom (gornjem) krvnom tlaku, između dva posjeta liječniku, bile povezane s 25 posto povećanim rizikom od zatajenja srca.
“Pacijenti trebaju redovito kontrolirati svoj krvni tlak”, tvrdi dr. Paul Muntner, vođa istraživačkog tima i glavni profesor na Školi za javno zdravlje Sveučilišta Alabama u Birminghamu. “Svatko mora znati da se njegov krvni tlak tijekom dana mijenja, ali ukoliko su razlike u visini velike i događaju se često, morate sa svojim liječnikom poraditi na tome da otkrijete uzrok tim opasnim promjenama.”
„Velike varijacije u visini tlaka uglavnom su znak povećane štete na arterijama, osobito mogu ukazivati na njihovo otvrdnjavanje“, upozorava dr. Muntner.
Navedeno istraživanje, objavljeno u stručnom magazinu Annals of Internal Medicine, obuhvatilo je približno 26 tisuća pacijenata koji redovito koriste lijekove za povišen krvni tlak i visoki kolesterol. Očitanja krvnog tlaka provedena su tijekom pet, šest ili sedam posjeta liječniku u rasponu od 6 do 28 mjeseci od početka ispitivanja.
Promjenjiv tlak povećava rizik moždanog udara
U usporedbi s pacijentima čiji je krvni tlak ostao stabilan, znanstvenici su otkrili da je prosječna varijacija krvnog tlaka od oko 15 mm Hg povezana s 30 posto povećanim rizikom od srčanog ili fatalnog srčanog oboljenja, a 46 posto povećava rizik od moždanog udara. Osim toga, rizik od smrti iz bilo kojeg uzroka povećan je za 58 posto.
Visoki tlak u srednjoj dobi – opasnost od srčanog udara
Budući da se ovi rezultati temelje na analizi podataka iz velikog istraživanja, dr. Muntner naglašava da oni mogu samo pokazati povezanost između bolesti srca, smrti i varijacija krvnog tlaka, a ne izravne uzročno-posljedične veze.
„Visoki krvni tlak vodeći je uzrok srčanog udara, zatajenja srca, moždanog udara, zatajenja bubrega i prerane smrti“, naglašava dr. Gregg Fonarow, profesor kardiologije na Sveučilištu Kalifornija u Los Angelesu.
Snižavanje krvnog tlaka na vrijednosti niže od 140 mm Hg kad je u pitanju sistolički tlak i niže od 90 mm Hg kod dijastoličkog tlaka – s promjenama lijekova i načina života – treba biti dugoročni cilj liječenja.
“Osobe s povišenim krvnim tlakom trebale bi se usredotočiti na stalno održavanje krvnog tlaka u ciljnom rasponu, dosljednim uzimanjem propisane terapije te usvajanjem zdravih prehrambenih i životnih navika koje pomažu zdravlju srca i normalizaciji tlaka“, upozorio je dr. Fonarow.
Kardiolog razbija 10 mitova o povišenom krvnom tlaku
M. R. S.
Foto: Shutterstock