Zahvaljujući napretku medicine, čak 40 000 oboljelih od epilepsije u Hrvatskoj može imati kvalitetan život

Epilepsija

Epilepsija i danas predstavlja značajan medicinski i javnozdravstveni problem, posebno kod specifičnih skupina bolesnika kao što su trudnice i osobe starije životne dobi.

Epilepsija je jedna od najstarijih i najučestalijih neuroloških bolesti od koje u Hrvatskoj boluje oko 40 000 ljudi, a karakterizirana je specifičnom i raznolikom etiologijom te kliničkom fenomenologijom. Epilepsija je poremećaj funkcije mozga koji se događa zbog prekomjernog i nepravilnog izbijanja živčanih impulsa u mozgu, a očituje se  napadajima.Ova bolest i danas predstavlja značajan medicinski i javnozdravstveni problem, posebno kod specifičnih skupina bolesnika kao što su trudnice i osobe starije životne dobi. 

Pravovremeno dijagnosticiranje i liječenje

Zahvaljujući napretku neuroradioloških, neurofizioloških, nuklearno-medicinskih i laboratorijskih (poglavito molekularno-genetskih) dijagnostičkih procedura i terapijskih opcija, danas svjedočimo da se ta bolest kod više od 70% oboljelih može zadovoljavajuće liječiti medikamentoznom terapijom, a kod bolesnika refrakternih na medikamente, neurokirurškim metodama liječenja. To je osobito važno jer velikim dijelom pogađa djecu i osobe mlađe životne dobi, koji uz pravovremeno dijagnosticiranje i liječenje mogu ostvariti zadovoljavajuću kvalitetu života u svima njegovim aspektima. 

Ovih 7 odstupnja u razvoju djeteta mogu upućivati na autizam

Epilepsija je bolest kod koje je jako bitna uloga multidisciplinarnog tima stručnjaka koji uz neurologe - epileptologe uključuje i neuropedijatre, neonatologe, neuroradiologe, neurokirurge, specijaliste nuklearne medicine, anesteziologe, ginekologe, psihologe, psihijatre, kardiologe, specijaliste laboratorijske medicine, medicinske biokemije, analitičke toksikologije, genetičare, traumatologe, neuropatologe, oftalmologe, liječnike obiteljske medicine, medicinske sestre educirane za skrb o bolesnicima s epilepsijom, neurofiziološke tehničare, biomedicinske inženjere, fizioterapeute, logopede, socijalne radnike, nutricioniste i ostale stručnjake.

Usprkos COVID 19 pandemiji u KBC-u Zagreb zadržan je kontinuitet diferentnog pristupa dijagnostici i liječenju svih bolesnika s epilepsijom poštujući najnovije dijagnostičko-terapijske algoritme koji su dostupni, uz dobro razvijenu suradnju s kolegama neurolozima-epileptolozima iz KB Dubrava, a sve u cilju pružanja sveobuhvatne kontinuirane skrbi bolesnicima s epilepsijom.

Centar za epilepsiju Klinike za neurologiju, KBC-a Zagreb opremljen najsuvremenijom medicinsko-tehničkom opremom

U skladu s važećim epidemiološkim mjerama zbog COVID 19 pandemije Klinički bolnički centar Zagreb ove je godine ponovno obilježio Svjetski dan podrške oboljelima od epilepsije - Ljubičasti dan.

Centar za epilepsiju je osnovao prof. dr. sc. Franjo Hajnšek 1958. godine, a od samog osnutka predstavljao je i Referentni centar za epilepsiju na području bivše države. Zaslugom prof. dr. sc. Nikole Gubareva i prof. dr. sc. Sanje Hajnšek, 1999. godine postaje Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za epilepsiju. Zahvaljujući kontinuiranoj podršci i pomoći uprave i ravnatelja KBC-a Zagreb Centar je opremljen najsuvremenijom medicinsko-tehničkom opremom u skladu sa svjetskim standardima, te se slijedom takve prakse i multidisciplinarnog pristupa tima liječnika, medicinskih sestara i neurofizioloških tehničara bolesnicima iz Hrvatske i susjednih država osigurava vrhunska razina liječenja

Neurologinja upozorava zbog kojih 10 bolesti joj najčešće dolaze pacijenti

U skladu s važećim epidemiološkim mjerama zbog COVID 19 pandemije Klinički bolnički centar Zagreb ove je godine ponovno obilježio Svjetski dan podrške oboljelima od epilepsije - Ljubičasti dan.

Obilježavanje Ljubičastog dana pokrenuto je 2008. godine na inicijativu djevojčice Cassidy Megan, njenih roditelja i Udruge za epilepsiju iz Nove Škotske u Kanadi. Zbog osjećaja usamljenosti i nerazumijevanja, Cassidy koja je tada bila devetogodišnja djevojčica s epilepsijom, izrazila je želju da svima govori o epilepsiji i da pokaže kako se ljudi s epilepsijom ne razlikuju od drugih ljudi. Tijekom svih ovih godina naglasak se stavlja na edukaciju djece i mladih kako bi se podigla razina svijesti o epilepsiji uz slogan: „Širenjem znanja o epilepsiji, rušimo predrasude!" Za obilježavanje dana izabrana je ljubičasta boja lavande koja je internacionalna boja epilepsije, a isto je tako povezana i s osjećajem usamljenosti koji se učestalo javlja kao posljedica društvene stigmatizacije i izolacije osoba s epilepsijom. Treba istaknuti da se posljednjih godina, zahvaljujući navedenim edukativnim akcijama, uočavaju značajni pozitivni pomaci u percepciji epilepsije u društvu.

Ordinacija.hr

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!