Znate li koja je razlika između raka, karcinoma i tumora? I mogu li virusi i bakterije uzrokovati rak?

Pregled

Na žalost, broj onkoloških bolesnika je i dalje u stalnom je porastu, a liječnici često nemaju vremena pacijenta upoznati s relevantnim činjenicama o bolesti, važnim kako bi bolje razumjeli svoje stanje i tijek liječenja koji je pred njima.

Upravo je radi činjenice da je sama dijagnoza maligne bolesti dovoljan stres za svaku osobu i radi što pouzdanijeg i bržeg informiranja pacijenata dr. sc. Davor Kust, spec. onkologije i radioterapije, pokrenuo je najveći onkološki portal, Onkologija.net, čiji sadržaj uređuju isključivo liječnici, a na kojem možete naći odgovore na najčešće postavljena pitanja onkoloških bolesnika, te pojašnjenja termina za koje ste možda često čuli, no niste sigurni što točno znače. Izdvojili smo za vas nekoliko odgovora na važna pitanja o raku.

1. Kako se rak širi i zašto je smrtonosna bolest?

Rastom tumorske mase neke stanice raka se mogu “otkinuti” i otputovati u udaljene dijelove tijela. Taj proces olakšan je činjenicom da praktički od i do svih dijelova tijela vode sitne krvne i limfne žile, te upravo putem krvi ili limfnog sustava tumorske stanice mogu doći i do udaljenih dijelova tijela. Ulaskom u krvotok ili limfu, tumorske stanice su ponovno izložene raznim opasnostima koje mogu dovesti do njihova uništenja, no ukoliko prežive, mogu u nekom trenutku ponovno napustiti krvi ili limfni sustav te se zadržati u tkivu. Daljnjom diobom takve stanice mogu se formirati nove tumorske mase daleko od mjesta primarnog tumora, koje zovemo metastazama. Metastaze stoga nisu novi primarni tumori, već direktni potomci tumorske mase od koje su ranije nastali, tako da metastaze nose ime primarnog tumora. ​Osim metastaziranja, stanice raka mogu direktnim širenjem izvršiti invaziju okolnog tkiva i organa. Primjerice, tumor rektuma može direktno zahvatiti mokraćni mjehur. Upravo su ova dva procesa (metastaziranje i direktna invazija) procesi koji su u velikoj mjeri zaslužni za veliku smrtnost od raka. Metastatski tumori mogu uzrokovati značajno oštećenje funkcije organizma, i većina ljudi koji umiru od raka umiru upravo od metastatske bolesti.

2. Koja je razlika raka, karcinoma i tumora?

Karcinom

Karcinom je najčešći tip raka. Nastaje iz epitelnih stanica koje pokrivaju vanjske i unutrašnje površine tijela poput kože, pluća, dojke i crijeva.

​Sarkom

Sarkom je maligni tumor koji nastaje iz stanica potpornog tkiva poput kosti, hrskavice, masti, vezivnog tkiva i mišića. ​

Limfom

Limfom nastaje u limfnim čvorovima i stanicama imunološkog sustava, točnije u stanicama koje se zovu limfociti (T ili B stanice). ​

Leukemija

Leukemija nastaje u nezrelima krvnim stanicama koje rastu u koštanoj srži. Ovi tumori ne uzrokuju stvaranje solidnih nakupina, već uzrokuju nakupljanje abnormalnih krvnih stanica u krvi i koštanoj srži u velikim količinama, čime oduzimaju prostor normalnim stanicama. ​

Mijelom

Mijelom je maligni tumor koji nastaje u stanicama koštane srži.

Tumor

Tumor je u medicini termin koji se može koristiti za svaku izraslinu. Gledajući onkološki, tumore dijelimo na benigne i maligne. Rak je uvriježena oznaka za maligne tumore, a karcinom je tek jedna od podvrsta malignih tumora, kao što je gore objašnjeno. Termin karcinom često se od strane nedovoljno stručnih osoba iznosi kao sinonim za rak, što je pogrešno.

COVID-19 može uzrokovati i ovu kroničnu bolest, ali liječnici ne mogu shvatiti zašto

3. Što su tumorski markeri?

Tumorski markeri su biomarkeri koji se mogu naći u krvi, urinu ili tkivima osoba koje imaju malignu bolest. Postoji više tipova markera, a svaki je vezan za određeni tumor ili skupinu malignih tumora, te se koriste u onkologiji za otkrivanja prisustva i aktivnosti bolesti. Treba napomenuti kako markeri nisu definitivan dijagnostički test, te je uvijek dijagnozu potrebno potvrditi biopsijom te da povišeni tumorski markeri ne znače nužno da osoba ima malignu bolest.

4. ​Mogu li virusi, bakterije i paraziti uzrokovati rak?

Neki infektivni čimbenici zaista mogu uzrokovati razvoj maligne bolesti ili povisiti rizik za rak. Neki virusi mogu izazvati poremećaj signala koji drži pod kontrolom stanični rast i proliferaciju. Infekcije mogu oslabiti imunološki sustav, čime se tijelo oslabljeno može boriti protiv razvoja raka. Dio infektivnih čimbenika pak uzrokuje kroničnu upalu koja posljedično može dovesti do raka. Od svih infektivnih čimbenika, za razvoj raka najvažniji su virusi. Većina njih prenosi se s osobe na osobu putem krvi i ili drugih tjelesnih tekućina, tako da se je moguće zaštiti cijepljenjem, izbjegavanjem spolnog odnosa bez zaštite i ne dijeljenjem igala.

​5. Što je kemoterapija?

Kemoterapija označava primjenu citostatika, odnosno lijekova čiji je osnovni mehanizam djelovanja ubijanje stanica koje se ubrzano dijele. Kemoterapija se može koristiti za liječenje raka, smanjenja rizika povrata bolesti, usporenja rasta tumora ili radi smanjenja simptoma (primjerice smanjenje tumora koji uzrokuje bol). Kemoterapija se koristi u liječenju gotovo svih vrsta raka, i to samostalno ili u kombinaciji s drugim tipovima liječenja, što ovisi o tipu i proširenosti bolesti te općem stanju bolesnika. Konačno, kemoterapija se također često koristi u metastatskoj bolesti, kada se bolest proširila na razne dijelove tijela jer djeluje sustavno (na cijelo tijelo). Loša strana kemoterapije jest da se radi o neselektivnom liječenju, te osim stanica raka može doći do oštećenja i drugih stanica u tijelu koje se dijele brzo, poput stanica kože, crijeva i krvnih stanica, radi čega često dolazi i do učestalih nuspojava kod primjene ovakvog liječenja.

6. Što su pametni lijekovi?

Za razliku od kemoterapije koja djeluje selektivno, ciljana terapija precizno djeluje na promjene na stanicama raka koje uzrokuju njihov rast, diobu i/ili širenje. Stoga se ti lijekovi kolokvijalno zovu i pametnim lijekovima. Takav način liječenja omogućila su nam znanstvena istraživanja, kojima se tijekom vremena pronalaze molekule na površini ili u unutrašnjosti tumorski stanica koje su specifične za stanice raka (tj. ne nalaze se na zdravim stanicama). Nakon otkrića takvih molekula, ista se mogu ciljati specifičnim protutijelima koja se vežu upravo na njih. Na taj način osiguravamo dopremu lijeka direktno u tumorsku stanicu bez negativnog učinka na zdrave stanice u organizmu, čime se značajno smanjuje rizik nuspojava liječenja.

​7. Smiju li se / trebaju li se onkološki bolesnici cijepiti?

Infekcija kod bolesnika s oslabljenim imunitetom, a u tu skupinu svakako spadaju i onkološki bolesnici, dovodi do povećanog obolijevanja od drugih bolesti, ali i smrtnosti te su kod takvih bolesnika vrlo često antimikrobni lijekovi (antibiotici) manje učinkoviti. Stoga je prevencija infekcije tada od iznimne važnosti. Onkološki bolesnici su u skladu s navedenim pod povećanim rizikom od infekcije. U pravilu se tijekom samog onkološkog liječenja ne preporuča primjena cjepiva. Kada govorimo o široko rasprostranjenom cijepljenju protiv gripe postoje mnoge smjernice i sve su suglasne da bi onkološki bolesnici trebali biti cijepljeni jednom godišnje, te se u slučaju da je bolesnik u tijeku aktivnog liječenja preporuča pauza u terapiji 2 tjedna prije i 2 tjedna nakon cijepljenja.

Što činimo našem imunosnom sustavu da nas u nekom trenutku prestane braniti od zloćudnih tumora?

Neki od češćih simptoma raka koji se mogu javiti su:

* Promjene na dojkama: čvor ili osjećaj otvrdnuća u dojci ili pazuhu; promjene u području bradavice i iscjedak; svrbež, crvenilo, ljuskanje ili naboranost kože dojke

* Promjene mokrenja: otežano mokrenje; bol pri mokrenju; krv u mokraći.

​* Krvarenje ili stvaranje modrica bez jasnog razloga

* Promjene stolice: krv u stolici; promjena crijevnih navika

* Kašalj ili promukolost koja ne prestaje

* Problemi s prehranom: bol nakon jela i žgaravica; otežano gutanje; bol u trbuhu; mučnina i povraćanje; promjena apetita

* Jak i trajan umor

* Vrućica i noćno znojenje bez jasnog razloga

* Promjene u ustima: bijele ili crvene izrasline na jeziku ili u usnoj šupljini; krvarenje, bol ili utrnutost usnica ili usta

* Neurološke smetnje: glavobolja; epilepsija; promjene vida ili sluha; klonulost lica

* Promjene kože: čvor koji krvari ili se ljuska; pojava novog madeža ili promjene u postojećem; ranica koja e zarasta; žutica kože ili bjeloočnica

* Oteklina ili čvor bilo gdje na tijelu, najčešće na vratu, pazuhu, trbuhu ili preponi

* Porast ili pad tjelesne težine bez jasnog razloga

A. A.

Foto: Shutterstock

 

 Prati nas na Viber Public Chatu!