Znate li koja su vaša prava kao pacijenta? Možda ih ne koristite, a u vašem su interesu

odnos lijecnik pacijent

18. travnja 2021. godine obilježavamo Europski dan prava pacijenata, koji je po prvi put uspostavljen 2007. godine.

Ta prava utemeljena su Europskom poveljom o pravima pacijenata, poznatijom kao Rimska povelja, iz 2002. godine. Iste godine je ratificirana u Bruxellesu i tako postala temeljni dokument za reformu zdravstva u zemljama EU. Njezino drugo poglavlje, u kojemu je navedeno 14 prava pacijenata, sastavni je dio Europskog ustava. Ona su prihvaćena kao temeljna ljudska prava koja se moraju poštivati prilikom ostvarivanja zdravstvene zaštite.

Prema Povelji, svatko ima pravo na pristup svim informacijama koje se odnose na njegovo zdravstveno stanje, na zdravstvene usluge, kao i na sam način njihova korištenja, ali i na sve mogućnosti koje pružaju znanstvena istraživanja i inovativne tehnologije. Isto tako, svatko polaže pravo na dostupnost zdravstvenih usluga, sukladno njegovim zdravstvenim problemima. Pacijenti imaju pravo aktivno sudjelovati u odlukama o vlastitom zdravlju, imaju slobodan izbor između različitih postupaka i zahvata, kao i na izbor pružatelja takvih usluga. Važno pravo je povjerljivost vlastitih podataka, a među njima su i oni o našem zdravstvenom stanju i mogućim dijagnostičkim i terapijskim postupcima, kao i zaštita privatnosti tijekom obavljanja pregleda.

Hrvatski sabor donio je Zakon o zaštiti prava pacijenata 2004. godine, u kojemu su navedena prava kojima raspolaže svaki pacijent tijekom korištenja zdravstvenih usluga. Tim zakonom jamči se pravo na kvalitetnu i kontinuiranu zdravstvenu zaštitu primjerenu zdravstvenom stanju pacijenta, sukladno stručnim standardima i etičkim načelima te u najboljem interesu pacijenta, uz poštovanje osobnih stavova.

Niste sigurni želite li se cijepiti protiv bolesti COVID-19 ili se jednostavno bojite? Onda ovo morate znati

U nastavku slijede osnovna prava pacijenta:

Pravo na suodlučivanje

Svaki pacijent ima pravo na sudjelovanje u donošenju odluka o vlastitom liječenju. Pravo na suodlučivanje pacijenta obuhvaća pravo pacijenta na obaviještenost i pravo na prihvaćanje ili odbijanje pojedinoga dijagnostičkog, odnosno terapijskog postupka. Pravo pacijenta na suodlučivanje može se iznimno ograničiti samo kada to zahtijeva zdravstveno stanje pacijenta.

Pravo na obaviještenost

Svaki pacijent ima pravo na potpunu obaviještenost o svome zdravstvenom stanju, uključujući medicinsku procjenu rezultata i ishoda dijagnostičkih ili terapijskih postupaka. Osim toga, pacijenti imaju pravo na informacije o preporučenim pregledima ili zahvatima i predviđenim terminima za njihovu provedbu. Medicinsko osoblje treba na razumljiv način obavijestiti pacijente o mogućim prednostima i opasnostima koje proizlaze iz obavljanja ili neobavljanja preporučenih pregleda ili zahvata.

Pravo na prihvaćanje ili odbijanje dijagnostičkog i terapijskog postupka

Svaki pacijent ima pravo prihvatiti ili odbiti pojedini dijagnostički ili terapijski postupak, osim u slučaju neodgodive medicinske intervencije čije bi nepoduzimanje ugrozilo život i zdravlje pacijenta ili izazvalo trajna oštećenja njegova zdravlja. Prihvaćanje se izražava potpisivanjem suglasnosti. Slijepa osoba, gluha osoba koja ne zna čitati, nijema osoba koja ne zna pisati ili gluhoslijepa osoba može prihvatiti ili odbiti takav dijagnostički ili terapijski postupak izjavom pred javnim bilježnikom ili dva svjedoka tako da imenuje poslovno sposobnu osobu koja će u njezino ime odlučiti o takvom postupku.

Drugo stručno mišljenje

Svaki pacijent može u bilo kojem trenutku zatražiti drugo stručno mišljenje o svome zdravstvenom stanju. Takvo mišljenje, na usmeni ili pisani zahtjev pacijenta, obvezan je dati bilo koji liječnik/stomatolog odgovarajuće specijalizacije, koji prethodno nije bio izravno angažiran u liječenju pacijenta.

Pravo na povjerljivost

Pacijent ima pravo na povjerljivost podataka koji se odnose na njegovo zdravstveno stanje te ima pravo dati usmenu ili pisanu izjavu o osobama koje mogu biti obaviještene o njegovu prijemu u bolnicu i zdravstvenom stanju. Pacijent može pismeno imenovati i osobe kojima zabranjuje davanje tih podataka.

Pravo na održavanje osobnih kontakata

Tijekom boravka u bolnici pacijent ima pravo primati posjetitelje, sukladno kućnom redu zdravstvene ustanove i pravo zabraniti posjete osobama koje sam odredi.

Pravo na samovoljno napuštanje ustanove

Pacijent ima pravo samovoljno napustiti bolnicu, osim u slučajevima kada bi to štetilo njegovu zdravlju ili zdravlju i sigurnosti drugih osoba. Pritom mora dati usmenu ili pisanu izjavu o namjeri napuštanja bolnice pred dva nazočna svjedoka, koji potpisuju tu izjavu.

Pravo na privatnost

Pacijent pri korištenju zdravstvenih usluga ima pravo na uvjete koji mu osiguravaju privatnost.

Zaštita pacijenata nad kojima se provode znanstvena istraživanja

Za uključivanje pacijenata u znanstvena istraživanja ili medicinsku nastavu potreban je izričit pisani pristanak pacijenta. Za poslovno nesposobne ili maloljetne pacijente pristanak trebaju dati njihovi zakonski zastupnici ili skrbnici. Znanstvena istraživanja nad pacijentima moguće je provesti samo ako rizici kojima se izlaže pacijent nisu nerazmjerni mogućim koristima od istraživanja i uz prethodno odobrenje etičkog povjerenstva.

Zaštita pacijenta koji nije sposoban dati pristanak

Za pacijente koji nisu pri svijesti, one s težom duševnom smetnjom, poslovno nesposobne ili maloljetne pacijente, suglasnost potpisuje njihov zakonski zastupnik ili skrbnik. Ne bude li zbog hitne situacije moguće pribaviti suglasnost, pacijent će biti podvrgnut dijagnostičkom ili terapijskom postupku samo ako bi zbog nepoduzimanja postupka bio neposredno ugrožen njegov život ili bi pacijentu prijetila ozbiljna i izravna opasnost od težeg oštećenja zdravlja.

Pravo na pristup medicinskoj dokumentaciji

Svaki pacijent ima pravo na pristup cjelokupnoj medicinskoj dokumentaciji koja se odnosi na dijagnostiku i liječenje bolesti od koje boluje. Osim toga, ima pravo o svome trošku zahtijevati presliku medicinske dokumentacije. U slučaju smrti pacijenta, ako to pacijent nije za života izričito zabranio, pravo na uvid u medicinsku dokumentaciju imat će bračni ili izvanbračni partner pacijenta, punoljetno dijete, roditelj, punoljetni brat ili sestra te zakonski zastupnik, odnosno skrbnik pacijenta.

Odbijanje primitka obavijesti

Svaka osoba na temelju potpisane izjave ima pravo odbiti primitak obavijesti o prirodi svog zdravstvenog stanja i očekivanom ishodu predloženih i poduzetih medicinskih postupaka.

Pravo na naknadu štete

Pacijent ima pravo na naknadu štete, sukladno zakonskim propisima primjenjivima u pojedinim slučajevima.

U svakoj jedinici područne samouprave djeluje Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata koje prati primjenu propisa koji se odnose na zaštitu prava i interesa pacijenata. Smatra li pacijent da mu je povrijeđeno pravo utvrđeno Zakonom o zaštiti prava pacijenata, može o tome usmenim ili pisanim putem podnijeti pritužbu voditelju ili upravi zdravstvene ustanove. Ne bude li obaviješten o mjerama poduzetim u povodu pritužbe u roku od osam dana od dana podnošenja pritužbe ili bude li nezadovoljan poduzetim mjerama, pacijent se može pritužbom obratiti nadležnom povjerenstvu.

Bijeli telefon je besplatni telefon putem kojeg se mogu uputiti pitanja Ministarstvu zdravstva, vezana uz ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu, iznijeti pritužbe, prijedlozi ili pohvale, provjeriti e-Liste čekanja. Sve pritužbe na rad zdravstvenih radnika ili bilo koju pritužbu vezanu uz ostvarivanje prava iz područja zdravstvene zaštite moguće je javiti na besplatni “Bijeli telefon” Ministarstva zdravstva 0800-7999. Prijava može biti i anonimna.

Pritužbe mogu biti upućene i:

  • Povjerenstvu za promicanje i zaštitu prava pacijenata Ministarstva zdravstva
  • Uredu pučke pravobraniteljice
  • Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova
  • Strukovnim udruženjima zdravstvenih radnika (Hrvatska liječnička komora, Hrvatski liječnički zbor, Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatska Komora primalja)
  • Hrvatskoj udruzi za promicanje prava pacijenata
  • Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje – HZZO
  • Agenciji za zaštitu osobnih podataka

Slijedom navedenih prava pacijenata proizlaze i obveze i odgovornosti pacijenata:

  • otkazati liječnički pregled ili pretragu na koju su spriječeni doći
  • dati liječniku potpune podatke o svom zdravstvenom stanju, uključujući prethodna liječenja i lijekove:
  • lijekovima koje već uzima (dobiveni na recept, iz slobodne prodaje, homeopatski pripravci, vitamini)
  • alergijskim reakcijama koje mu izaziva neki lijek (npr. penicilin), hrana ili drugi alergeni
  • navici pušenja ili konzumaciji nekih drugih tvari koje mogu izazvati ovisnost
  • surađivati sa svim zdravstvenim osobljem prilikom pretraga i liječenja
  • pitati ako nisu razumjeli planiranu obradu i liječenje
  • slijediti propisanu terapiju ili obavijestiti ako istu odbijaju

U slučaju nerazumijevanja informacije ili upita važno je da pacijenti zatraže dodatno objašnjenje. Prava pacijenata drugačija su i za vrijeme pandemije koronavirusa. Trenutno nisu svi u prilici dobiti potpunu zdravstvenu njegu kakva im je potrebna.

Bolesti kojih se morate paziti u proljeće - pogotovo problema s kralježnicom, zglobovima i tetivama

Tekst: Ivana Šućur, dr. med., specijalizantica javnozdravstvene medicine, Odjel za promicanje zdravlja Službe za javno zdravstvo NZJZ „Dr. Andrija Štampar“

 Prati nas na Viber Public Chatu!