Pileća jetrica desetljećima je cijenjena zbog bogatstva nutrijentima i niske cijene, no moderna znanost otkriva i njezinu tamniju stranu. Dok obiluje željezom i vitaminima, prekomjerna konzumacija nosi ozbiljne rizike, od toksičnosti vitamina A do povišenog kolesterola.
Pileća jetrica s pravom se smatra jednom od nutritivno najgušćih namirnica. Sa svega 136 kilokalorija na 100 grama, nudi impresivnih 17 grama visokokvalitetnog proteina, ključnog za izgradnju mišića. No, njezina prava snaga leži u mikronutrijentima. Izvanredan je izvor vitamina B skupine, posebice B12 koji je vitalan za živčani sustav, te folata (B9), neophodnog za diobu stanica. Obiluje željezom u hem obliku, koje tijelo najlakše apsorbira, čineći je moćnim saveznikom u borbi protiv anemije. Sadrži i selen za podršku štitnjači i imunitetu, te kolin, važan za funkciju staničnih membrana.
Visoka koncentracija vitamina A
Ipak, najveća vrlina pileće jetrice ujedno je i njezin najveći rizik – ekstremno visoka koncentracija vitamina A. Samo jedna porcija od 100 grama može sadržavati više od 350 posto preporučene dnevne doze. Kako je vitamin A topiv u mastima, tijelo ne izbacuje višak, već ga pohranjuje u jetri. Redovita i prekomjerna konzumacija može dovesti do stanja poznatog kao hipervitaminoza A. Akutna toksičnost može izazvati mučninu, vrtoglavicu i glavobolju. Mnogo je podmuklija kronična toksičnost, koja se razvija postepeno i može rezultirati suhom, ispucalom kožom, gubitkom kose, bolovima u kostima te, u težim slučajevima, oštećenjem jetre i povišenim intrakranijalnim tlakom.
Visok udio kolesterola čest je razlog za zabrinutost. Sto grama pileće jetrice sadrži više od 500 miligrama kolesterola. Međutim, suvremena znanost smatra da na razinu LDL (“lošeg”) kolesterola u krvi znatno više utječe unos zasićenih masti, a ne samog kolesterola iz hrane. U tom kontekstu, pileća jetrica je povoljna jer sadrži manje od dva grama zasićenih masti po porciji. Slično jajima ili škampima, umjerena konzumacija ne predstavlja značajan rizik za kardiovaskularno zdravlje kod većine zdravih osoba.
Nedovoljno termički obrađena jetrica može biti izvor opasnih bakterija poput kampilobaktera i salmonele. Rizik je posebno izražen kod jela poput pašteta, stoga je nužno postići unutarnju temperaturu od najmanje 74°C kako bi se uništili svi patogeni.
Osim vitamina A i kolesterola, važno je obratiti pozornost i na druge aspekte. Pileća jetrica, kao i ostale iznutrice, bogata je purinima. Razgradnjom purina u tijelu nastaje mokraćna kiselina, stoga bi osobe koje boluju od gihta trebale izbjegavati ovu namirnicu. Ključna je i sigurnosna priprema hrane. Nedovoljno termički obrađena jetrica može biti izvor opasnih bakterija poput kampilobaktera i salmonele. Rizik je posebno izražen kod jela poput pašteta, stoga je nužno postići unutarnju temperaturu od najmanje 74°C kako bi se uništili svi patogeni.
Tko bi trebao biti posebno oprezan?
Trudnice predstavljaju najosjetljiviju skupinu. Prekomjeran unos vitamina A u obliku retinola, kakav se nalazi u jetrici, tijekom prvog tromjesečja trudnoće povezan je s ozbiljnim rizikom od teratogenih učinaka. To uključuje malformacije središnjeg živčanog sustava, srca i kraniofacijalne deformacije. Zbog toga se trudnicama savjetuje da izbjegavaju jetricu ili je konzumiraju vrlo rijetko i u minimalnoj količini. Jetrica se može uvesti u prehranu dojenčadi kao izvrstan izvor željeza nakon šestog mjeseca, no količina mora biti strogo ograničena na jednu do dvije žličice tjedno radi izbjegavanja toksičnosti.
Kako je pametno uključiti u prehranu?
Zaključno, pileća jetrica nije namirnica koju treba demonizirati niti nekritički konzumirati. Ona je primjer hrane iznimne nutritivne vrijednosti koja zahtijeva znanje i umjerenost. Za većinu zdravih odraslih osoba, povremeni obrok pileće jetrice, pripremljen na siguran način, može biti izuzetno koristan dodatak prehrani. Ključ je u ravnoteži i poštovanju njezine biološke moći, čime se njezine prednosti mogu iskoristiti bez izlaganja rizicima. ( Ordinacija.hr )
