COVID-19 predstavlja poseban rizik za srčane bolesnike - što trebate znati? - Ordinacija.hr
Zdravlje

Zdravlje

COVID-19 predstavlja poseban rizik za srčane bolesnike – što trebate znati?

Srce je veličine šake, najsnažniji je to mišić u tijelu i počinje kucati tri tjedna nakon začeća, a ako netko živi primjerice do 70. godine, ono će otkucati pola bilijuna puta.

Iako je impresivno i jako, srce može postati jako osjetljivo ne pazite li na svoje navike, a pušenje, nezdrava prehrana i puno stresa rizični su faktori za nastanak bolesti srca.

Akademik Davor Miličić: Način života uzrok je bolesti u 70 posto slučajeva

Vodeći uzrok smrti u svijetu

Bolesti srca i krvnih žila odnosno kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u cijelome svijetu, a očekuje se da će do 2030. godine taj broj porasti sa sadašnjih 17,5 milijuna do 23 milijuna smrti. U Europi godišnje umire oko 4 mil. ljudi od kardiovaskularnih bolesti, odnosno 45% svih umrlih. Povoljna je činjenica da se većina srčanožilnih bolesti može spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika, poput pušenja, nepravilne prehrane i nedovoljne tjelesne aktivnosti, čak do 80% prijevremenih smrti. U Hrvatskoj su također na vrhu ljestvice smrtnosti, a od njih je 2016. godine umrlo 23.190 osoba, odnosno 45% ukupno umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su one uzrok smrti 50,1% umrlih žena (13.136) 39,7% umrlih muškaraca (10.054). Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 20,2% (10.396) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 12,8% (6594) u ukupnom mortalitetu.

Imajući u vidu starenje populacije, sveprisutnu globalizaciju i urbanizaciju, socioekonomsku situaciju, visoku prevalenciju čimbenika rizika kao što su pretilost, dijabetes, hipertenzija, pušenje, moguće je očekivati sve veće opterećenje kardiovaskularnim bolestima ako se ne poduzmu sveobuhvatne mjere prevencije, međutim i svaki pojedinac treba nastojati čuvati svoje zdravlje uvodeći zdrave životne navike.

Što su kardiovaskularne bolesti?

Kao što im samo ime kaže, kardiovaskularne bolesti (KVB) su bolesti srca i krvnih žila, u većini uzrokovane aterosklerozom, odnosno promjenama, oštećenjima i naslagama na stijenci arterija, piše Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Sve bolesti srca, vaskularne bolesti mozga i bolesti krvnih žila mozga spadaju u kardiovaskularne bolesti. Najčešće kardiovaskularne bolesti uključuju koronarnu srčanu bolest (npr. srčani udar) i cerebrovaskularnu bolest (npr. moždani udar). Kontrola čimbenika rizika kao što su prehrana, tjelesna aktivnost, upotreba duhanskih proizvoda i povišeni krvni tlak mogu smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti. Kardiovaskularni sustav može biti oštećen i prethodnim stanjima i ostalim fizičkim faktorima, poput hipertenzije i povišenog kolesterola.

Srce i COVID-19

Početkom 2020. godine, kada se tek pročulo za novi koronavirus, krenula je utrka za stjecanjem što više informacija i znanja o novom virusu. Spoznali smo da COVID-19 predstavlja poseban rizik za srčane bolesnike. Čini se da pacijenti s kardiovaskularnim bolestima jesu podložniji ozbiljnom obliku bolesti, ali i posljedicama. Bolest može utjecati na stanja kao što su dijabetes i hipertenzija, akutni koronarni sindrom, ozljeda mišićnog tkiva, zastoj srca.

Srce i rijetke bolesti

Upoznavanjem s činjenicama o zanemarenim i ne tako čestim stanjima puno će se lakše doći do dijagnoze, a i liječenja. Dok su rijetke bolesti uistinu rijetke, one se mogu javiti kod 5 posto svjetske populacije, a njih postoji oko 6000. 80% posto rijetkih bolesti genetski je naslijeđeno, a pacijenti mogu patiti zbog propuštene dijagnoze čemu je uzrok manjak znanja struke.

Jedna od takvih bolesti je transtiretinska amiloidna kardiomiopatija amiloidoza (ATTR-CM) što je oblik kardiološke amiloidoze. ATTR-CM je rijetka bolest, rijetko dijagnosticirana, a rezultira progresivnim propadanjem srca. Često utječe na muškarce starije od 60 godina, ali se može javiti i kod žena.

Druga je Kawasaki bolest, koja postaje vodeći uzrok bolesti srca kod djece, a riječ je o upali stijenki srednje velikih i malih arterija. Ovo je rijetka bolest koja se najčešće javlja kod djece mlađe od pet godina. Naziva se još i mukokutani sindrom limfnih čvorova jer zahvaća i limfne čvorove, kožu i sluznicu grla, usta i nosa. I dalje nije poznat uzrok bolesti, iako se pretpostavlja da je vjerojatno riječ o kombinaciji genetskih i okolinskih faktora kao što su preboljene virusne ili bakterijske infekcije, koje potom mogu izazivati niz imunosnih reakcija u organizmu. Chagasova bolest (Američka tripanosomoza) često je zanemarivana, a uzročnik joj je parazit Trypanosoma cruzi, koji se prenosi ubodom stjenica Triatomina. Prvi je put otkrivena prije više od 100 godina, a danas utječe na više od 7 milijuna ljudi diljem svijeta i jedan je od vodećih zdravstvenih problema u Južnoj Americi. Ako se ne liječi, može dovesti do nepopravljive štete na srcu. Reumatska bolest srca je stanje koje utječe na 39 milijuna ljudi diljem svijeta, a u jednoj godini uzme i 290.000 života, često u siromašnijim zemljama. Često se javlja u mladosti i može imati smrtni ishod. 

Ako želite zdravije srce, uvedite tri jednostavne promjene

Foto: Shutterstock

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo