Mokraćna kiselina (MK) u ljudi predstavlja završni korak u metabolizmu purinskih baza, komponenti nukleinskih kiselina.
Većim dijelom izlučuje se bubregom, a manjim dijelom crijevima. Ukoliko nastupi neravnoteža u izlučivanju MK, primjerice zbog bubrežne bolesti, dolazi do njezinog nakupljanja u krvi. Do povišene koncentracije MK u krvi osim pri smanjenom izlučivanju dolazi i kod povećane sinteze MK – primjerice kod povećanog unosa hrane ili alkoholnih pića bogatih purinima (pivo, iznutrice, crveno meso), fruktozom (zaslađena pića, sirupi), kod hematoloških ili drugih malignih bolesti ili kod rijetkih nasljednih bolesti poremećaja metabolizma purina. Pojedini lijekovi poput diuretika mogu potpomoći hiperuricemiju smanjujući izlučivanje urata. Okolišni čimbenici koji pridonose hiperuricemiji a na koje definitivno možemo utjecati su kako je već navedeno – prehrana bogata purinima te dodatno, pretilost.
MK pri normalnim koncentracijama u krvi djeluje protektivno, antioksidativno i prevenira neurodegenerativne bolesti, no pri višim koncentracijama koje nazivamo hiperuricemijom dolazi do bolesti odlaganja kristalića MK: do bubrežnih (uratnih) kamenaca, bolesti bubrega (uratne nefropatije) i ono što je vjerojatno svima najpoznatije, do nastupa uričnog artritisa-gihta. Osim ovih “opipljivih” bolesti taloženja urata, postoji i niz stanja koja se povezuju s hiperuricemijom bez jasnih znakova taloženja kristalića MK, a koje hiperuricemija pospješuje putem oksidativnoga stresa, upale I oštećenja unutarnjeg sloja krvnih žila – endotela. Riječ je o arterijskoj hipertenziji, kroničnoj bubrežnoj bolesti, metaboličkom sindromu, aterosklerozi / kardiovaskularnim bolestima – tipičnim, sveprisutnim bolestima današnjice.
Liječenje simptomatske (taložeće) hiperuricemije svakako se preporučuje i to najčešće lijekovima inhibitorima ksantin oksidaze poput alopurinola i febuksostata uz obavezno promjene životnih navika. S druge strane kod asimptomatske, netaložeće hiperuricemije prvenstveno se preporučuje promjena životnih navika, dakle mršavljenje, redovita fizička aktivnost, izbjegavanje zaslađenih pića, alkohola, smanjivanje unosa crvenog mesa, iznutrica, plodova mora pa i nekog povrća. Zanimljivo je da se pojedine prehrambene namirnice povezuju sa sniženjem koncentracije MK u krvi i smanjenjem broja epizoda akutnih napadaja gihta – riječ je o kavi, mliječnim proizvodima, askorbinskoj kiselini poznatijoj kao vitamin C te voću čija je upravo sezona u punom jeku – trešnjama.
Ove namirnice se, osim u slučaju postojanja zapreka poput alergije ili sklonosti hiperkalemiji (trešnje su bogate kalijem), preporučuju koristiti osobama s hiperuricemijom. Nadalje, u sklopu daljnjeg tretmana hiperuricemije moguće je ukinuti ili zamijeniti lijekove koji potpomažu hiperuricemiju onima koji nemaju ova neželjena djelovanja odnosno koji dapače uz svoju osnovnu aktivnost dodatno snižavanju koncentraciju KM u krvi – poput antihipertenziva losartana. Kod osoba s asimptomatskom hiperuricemijom i visokim kardiovaskularnim rizikom u sljedećem koraku u obzir dolazi medikamentozna terapija inhibitorima ksantin oksidaze.
Hiperuricemija je još jedna pošast današnjice za koju smo većinom sami krivi zbog modernoga nezdravog načina života. Ovo stanje može doprinijeti odnosno pogoršati niz drugih najčešćih bolest današnjice. Zato zamijenimo zaslađene sokove vodom, smanjimo unos alkohola, crvenoga mesa, iznutrica, šetajmo i dovedimo tjelesnu masu u zdrave okvire. Sačuvajmo naše zdravlje!
Mjerite krvni tlak u ljekarni? Ljekarnica upozorava što nikako ne smijete raditi prije
Povišena mokraćna kiselina u krvi dovodi do bolesti taloženja poput gihta, bubrežnih kamenaca ili uratne nefropatije, ali pospješuje i druga stanja nevezana uz odlaganje kristalića mokraćne kiseline, poput arterijske hipertenzije, kronične bubrežne bolesti, metaboličkog sindroma, ateroskleroze / kardiovaskularnih bolesti. Pravilnom prehranom i zdravim životnim navikama možemo sniziti vrijednosti mokraćne kiseline u krvi.
Pripremila: doc. dr. sc. Sandra Karanović, dr. med.
