Terapeutkinja Meghan McKee redovito se brine o pacijentima koji su preživjeli moždani udar, ali kada ga je ona doživjela s 31 godinu, simptome nije prepoznala i ne zna što bi bilo da ih nije prepoznao njen partner.
Rođena s rupicom na srcu, za što nije niti saznala do 17. godine života, bila je dobrog zdravlja i ništa ju nije sprečavalo da bude aktivna. Ipak, radi svog stanja je bila i u rizičnoj skupini od nastanka moždanog udara, a kako bi smanjila rizik odlučila je biti aktivna, pa je ponekad vježbala i dva puta u danu, pazila je da jede zdrave namirnice.
Dogodilo se u nedjelju
Mogućnost da će se baš njoj dogoditi taj udar je oduvijek bio njoj na pameti, a kada je započela život s partnerom naglasila mu je da se to njoj može dogoditi i da je važno da i on zna prepoznati simptome, što je i naučio te više o tom problemu nisu puno razgovarali.
Nakon samo godinu dana sve se činilo kao da se radi o običnoj nedjelji, nakon šetnje prirodom i ručka par je odlučio kod kuće pogledati film. Kada je Meghan krenula po čašu vode, lijeva ruka je otkazala poslušnost i samo se srušila na stol. U tom trenutku nije shvatila što se događa i vodu je primila desnom rukom. No i gutanje je bilo teško pa se nakon svakog gutljaja zagrcnula i zakašljala. I dalje nije shvaćala zašto. Na sreću, njen partner je prepoznao simptome i hitno ju prevezao u bolnicu.
Samo ju je jedna stvar spasila na vrijeme
“Bila sam te sreće da je bolnica udaljena samo 10 minuta od mjesta stanovanja, pa sam brzo dobila pomoć, a nakon 12 sati sam se probudila i bila na nogama, govor mi se poboljšao i lice je izgledalo opet simetrično. Znala sam da bi sve bilo puno gore da nisam na vrijeme primila pomoć. Ostala sam u bolnici tjedan dana, a u tom sam periodu pristala i na zahvat na srcu kako bi se riješio moj stari problem jer je jedan moždani udar često znak da će se dogoditi i drugi. Devet mjeseci nakon izlaska iz bolnice, sve se vratilo u normalu”, pojasnila je.
Ako primijetite ovo u ustima, onda postoji i rizik za infarkt
Moždani udar se može dogoditi bilo kome, bez obzira na spol i starost, a važno je samo reagirati na vrijeme ako primijetite neki od navedenih simptoma:
- problemi ravnotežom, vrtoglavica
- problemi s vidom
- glavobolja, promjene na licu
- poteškoće s govorom
Moždani udar može se dogoditi bilo kome, bilo kad, bilo gdje. Svaka četvrta odrasla osoba doživjeti će moždani udar, te je on vodeći uzrok smrti i dizabiliteta diljem svijeta. Međutim, gotovo svi moždani udari mogu se spriječiti mjerama prevencije. Osobe koje su doživjele i preživjele moždani udar često trpe različite posljedice udara. One mogu biti kratkoročne i/ili dugoročne, što ovisi o tome koji dio mozga je oštećen te koliko brzo se uspjelo reagirati. Promptnije reagiranje na simptome moždanog udara spašava živote i poboljšava mogućnost oporavka.
Ako je svaki četvrti pojedinac u riziku od moždanog udara, ne smijemo zaboraviti da je većina moždanih udara ipak preventabilna i to pomoću nekoliko vrlo jednostavnih koraka!
Prvi korak u prevenciji jest identificirati i razumjeti vlastite rizične čimbenike.
10 je ključnih rizičnih, odnosno zaštitnih faktora:
1. Hipertenzija (visoki krvni tlak)
Više od polovine moždanih udara uzrokovano je visokim krvnim tlakom. Jednostavnim pregledom i kontrolom krvnog tlaka možemo znatno smanjiti vlastiti rizik moždanog udara.
2. Tjelovježba
Oko milijun moždanih udara godišnje uzrokovano je tjelesnom neaktivnošću. Samo pridržavanjem preporuka o minimalnoj količini tjelesne aktivnosti (30 minuta umjerene aktivnosti 5 puta tjedno) možemo reducirati vlastiti rizik za 25%.
3. Prehrana
Modifikacijom prehrane, odnosno smanjenjem unosa soli, šećera i masti te povećanjem unosa povrća i voća utječemo na važne faktore poput održavanja „primjerene“ tjelesne težine, krvnog tlaka i kolesterola, a samim time znatno preveniramo pojavu moždanog udara.
4. Tjelesna težina
Prekomjerna tjelesna težina uzrok je svakog petog moždanog udara. Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom imaju 22% viši rizik od moždanog udara dok je kod pretilih osoba taj rizik viši za čak 64%!
5. Fibrilacija atrija
Nepravilni, uglavnom prebrzi otkucaji srca veliki su rizik za moždani udar, naravno ako se ne liječe. Ljudi s fibrilacijom atrija imaju pet puta veći rizik od moždanog udara u usporedbi s općom populacijom. Također, oni moždani udari uzrokovani fibrilacijom atrija češće imaju smrtni ishod ili za posljedicu imaju teža oštećenja.
6. Pušenje
Više od jedne desetine slučajeva moždanog udara povezano je s pušenjem. Prestanak pušenja smanjiti će vaš rizik od moždanog udara. Kako biste povećali svoje šanse za uspješan prestanak, korisno je potražiti i pomoć stručne osobe.
7. Alkohol
Više od milijun slučajeva moždanog udara godišnje povezano je s prekomjernom konzumacijom alkohola. Smanjenje unosa alkohola na dvije jedinice dnevno za muškarce i jednu jedinicu za žene, smanjiti će i vaš rizik od moždanog udara.
8. Kolesterol
Više od četvrtine slučajeva moždanog udara povezani su s visokom razinom „lošeg“ (LDL) kolesterola. U prehrani birajte nezasićene i nehidrogenizirane masnoće umjesto zasićenih masnoća. Razinu kolesterola možemo kontrolirati prehranom i životnim stilom, ali i propisanom terapijom.
9. Dijabetes
Svaka peta osoba koja doživi moždani udar je dijabetičar. Osim toga, dijabetičari imaju fatalnije posljedice moždanog udara u usporedbi s općom populacijom. Smanjenje rizika od dijabetesa te kontrola istoga smanjit će i vaš rizik od moždanog udara.
10. Depresija i stres
Mentalno zdravlje također je povezano s rizikom od moždanog udara. Čaj 1 od 6 moždanih udara je povezano s mentalnim zdravljem. Depresija i stres povećavaju rizik od manjih moždanih udara, posebno kod starije populacije.
A. A.
Foto: Shutterstock
