Do dehidracije dolazi kada tijelo nema dovoljno tekućine, ili zato što ju previše gubi. Iako žeđ služi kao vodič za unos tekućine, djeca, sportaši i starije osobe vodu trebaju češće piti. No, također trebate znati da je u trenutku kada osjetite žeđ dehidracija već nastupila!
Voda je život. Dvije trećine tjelesne težine čovjeka čini voda. Najveći
dio nalazi se u stanicama, a manji dio u izvanstaničnom prostoru i
krvi. Ravnoteža vode i elektrolita nužna je za život i normalan rad
stanica, a
održava se očuvanjem dovoljnog unosa i normalnog izlučivanja iz
organizma. Najveći dio izlučuje se bubrezima, a manji dio preko
želučano – crijevnog
sustava.
O simptomima i uzrocima dehidracije te mjerama opreza, posebno tijekom ljetnih mjeseci, razgovarali smo s liječnikom opće medicine, doktorom Milanom Čudićem.
Oko 3/4 litre vode dnevno gubi se hlapljenjem s kože (znojenjem) i iz
pluća. “Zdravim odraslim ljudima preporučuje se uzimanje barem 1,5 – 2
litre vode dnevno, a u ekstremnim situacijama ( tjelesnog napora i povišene
temperature) i više i to radi sprječavanja dehidracije”, naglašava
doktor Čudić.
Dehidracija predstavlja poremećaj odnosa unosa i
gubitka vode. “Do dehidracije mogu dovesti jači proljevi i povraćanja (najčešće
u sklopu crijevnih viroza), povišena tjelesna temperatura, prekomjerna toplina
praćena jakim znojenjem i/ili porastom tjelesne temperature, smanjeni unos vode
iz bilo kojega razloga, neki lijekovi ( prije svega diuretici) i sl.”,
objašnjava doktor Čudić.
Pri najčešćim uzrocima dehidracije (znojenje, povraćanje,
proljev), uz vodu se obično gube i elektroliti ( Na i K) , što dovodi do pada
krvnog tlak, može izazvati poremećaj svijesti, dovesti do šoka i
teškog oštećenja unutarnjih organa ( bubrega, jetre, mozga). Prvi znaci
dehidracije javljaju se u obliku žeđi, umora, opće slabosti, nesvjestice, suhoće usta te bijelog i
obloženog jezika.
Koje skupine ljudi trebaju posebno biti na oprezu? “Na dehidraciju su osobito osjetljiva djeca,
posebice male bebe. Stoga je potrebno kod svakog pojačanog gubitka vode,
nadoknaditi deficit pojačanim unosom vode i elektrolita (prašak
elektrolita predviđen za kućnu peroralnu upotrebu), a kada to nije moguće (radi
povraćanja) ili je gubitak prevelik potrebno je nadoknaditi gubitke
infuzijama fiziološke otopine. Isto tako je nužno kod visoke tjelesne
temperature (febrilna stanja) istu snižavati propisanim lijekovima i
rashlađivanjem tijela”, kaže naš sugovornik”, dodaje naš sugovornik.
Tijekom vrućih ljetnih mjeseci, potrebno je uzimati
više tekućine, izbjegavati ekstremna izlaganja jakom suncu, izbjegavati teške
fizičke poslove u uvjetima visoke temperature okoline, uzimati
lakše probavljivu i vodom bogatu hranu (juhe, voće i povrće), zaštititi se od crijevnih infekcija (koliko je to moguće) i svaki veći
gubitak – pokušati odmah nadoknaditi. Stariji i bolesni pacijenti trebali bi se
“držati hlada”, smanjiti sve veće napore, uzimati propisane
lijekove, kontrolirati krvni tlak i naravno, uzimati dovoljno tekućine.
D. Šorgić
