Premda djeca rijetko obolijevaju od teških oblika COVID-19 ili umiru, ona prenose virus i doprinose širenju epidemije, upozorava prof. dr. sc. Bojan Polić.
Trebamo li cijepiti djecu kako bismo konačno zaustavili pandemiju, pitanje je koje se provlači kroz znanstvene i javne medije već neko vrijeme. Odgovore na to i druga pitanja u vezi s cijepljenjem potražili smo u razgovoru s prof. dr. sc. Bojanom Polićem, predstojnikom Zavoda za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci.
Upitali smo ljekarnicu što kupiti za jačanje imuniteta i zdravlje, evo što nam je rekla
Smatrate li da treba cijepiti djecu u svrhu zaustavljanja širenja virusa i zašto?
Premda djeca rijetko obolijevaju od teških oblika COVID-19 ili umiru, ona prenose virus i doprinose širenju epidemije. To se posebno odnosi na djecu u školskoj dobi koja imaju intenzivne kontakte što pogoduje širenju virusa, poglavito trenutačno dominantne visokozarazne delta varijante virusa. Djeca nakon škole odlaze u svoje domove te prenose virus svojim ukućanima. Još uvijek imamo samo oko 50% odrasle populacije koja je kompletirala cijepljenje (dvije doze), ali moramo računati na to da je među njima 5 – 10% onih koji nisu dobro reagirali na cjepivo i stekli dovoljan zaštitni imunitet (starije osobe, kronični bolesnici, bolesnici koji se liječe od tumora i dr.). S druge strane, postoji dio odraslih koji su došli u kontakt s virusom, ali također nisu svi stekli dovoljan zaštitni imunitet, što se poglavito odnosi na one koji su asimptomatski preboljeli infekciju. Moja je procjena da u populaciji imamo oko 20 – 25% onih koji su stekli zaštitnu imunost prebolijevanjem bolesti. Zbrojimo li to sve, vjerojatno trenutačno imamo između 65 i 70% imunih što nije dovoljno za sprečavanje novih valova epidemije ovom varijantom virusa, odnosno povećanog broja hospitalizacija i smrti od ove bolesti. S obzirom na to da su djeca važan faktor prijenosa infekcije, mislim da bi školsku djecu trebalo cijepiti. Premda cijepljene osobe mogu biti inficirane ili čak kraće vrijeme i infektivne, intenzitet te infekcije i zaraznosti puno je manji u usporedbi sa zaraznosti necijepljenih osoba. Stoga cijepljenjem ipak u najvećoj mjeri prekidamo prijenos virusa, što je vrlo važno za zaustavljanje epidemije. Osim toga, moramo imati na umu da djeca nisu izuzeta od težih oblika COVID-19, kao što je to npr. multiinflamatorni sindrom, a također je kod određenog postotka inficirane djece primijećen post-COVID sindrom u obliku smanjene koncentracije te probavnih i drugih smetnji.
Kojim bismo cjepivom to trebali napraviti?
Za sada je Europska agencija za lijekove (EMA) odobrila dva cjepiva za djecu od 12 do 18 godina, a to su cjepiva proizvođača Pfizer/Biontech i Moderna. Dakle, oba cjepiva se temelje na mRNA. Ovim cjepivima dosad je cijepljeno više od milijardu ljudi diljem svijeta, najviše u SAD i EU. Što se tiče cijepljenja djece, tu je najnapredniji Izrael koji koristi cjepivo Pfizer/Biontech, ali i neke druge zapadnoeuropske zemlje kao npr. V. Britanija.
Činjenica je da i dalje imamo mali broj cijepljenih, hoćemo li doista u toj situaciji postići nešto cijepljenjem djece?
Kao što sam prethodno naveo, djeca zaražavaju svoje ukućane i čine važan segment u održavanju epidemije. Naravno, bilo bi važno znatno povećati procijepljenost odraslih, ali svaka cijepljena osoba, uključujući i djecu, pomaže u smanjenju broja osjetljivih osoba, širenja virusa i generiranja novih valova epidemije.
Spominju se i neka stanja kod tinejdžera koja su potencijalno izazvana cijepljenjem. O čemu se točno radi i gdje su opasnosti?
Upotrebom navedenih cjepiva kod djece od 12 – 18 godina primijećena je, osim uobičajenih blagih nuspojava za cijepljenje, i rijetka pojava upale srca i srčane ovojnice, ali mahom u blažem obliku. U Izraelu, V. Britaniji, SAD-u i drugdje nastavlja se cijepljenje ove populacije Pfizerovim cjepivom unatoč nekolicini takvih slučajeva, dok je nedavno Danska zbog toga privremeno obustavila cijepljenje Moderninim cjepivom.
Mislite li da će biti potrebno cijepljenje na godišnjoj razini protiv COVID-19 i od koje dobi ako bi bilo tako?
Ne vjerujem da će biti potrebno cijepljenje protiv COVID-19 svake godine, osim u slučaju da se razvije neka nova varijanta koja bi mogla znatnije izbjeći imunosni odgovor. Dvije doze postojećih cjepiva štite u visokom postotku od težih oblika bolesti ili smrti (oko 90%) što je najvažnije, no nešto je manji postotak zaštite od same infekcije i blažih oblika bolesti. Cijepljenjem potičemo dvije glavne stvari: stvaranje dugoživućih plazma stanica koje nastaju iz aktiviranih limfocita B i koje proizvode protutijela, te memorijskih limfocita B i T iz kojih se mogu vrlo brzo stvoriti izvršni limfociti B i T koji će reagirati na virus. S vremenom se smanjuje broj plazma stanica i proizvodnja protutijela, no ako smo dobro imunizirani, i dalje imamo dovoljan broj memorijskih limfocita B i T kojima treba relativno kratko vrijeme da se aktiviraju i pruže zaštitu. U slučaju znatno zaraznije delta varijante virusa pad razine neutralizacijskih protutijela može dovesti do većeg broja infekcija i među cijepljenima jer ova varijanta virusa zbog mutacija u S proteinu smanjuje afinitet vezanja protutijela stvorenih cjepivom. Trećom dozom možemo do određene mjere povećati koncentraciju neutralizacijskih protutijela i time kompenzirati njihov manji afinitet te postići dovoljnu zaštitu od infekcije, poglavito kod onih koji nisu reagirali dobro na prve dvije doze. Treća doza nije neuobičajena kod cijepljenja. Na primjer, cjepivo protiv hepatitisa B daje se u tri doze. FDA, američka agencija za lijekove, za sada je odobrila upotrebu treće doze samo za osobe starije od 65 godina.
Foto: Pixsell, Shutterstock
