Iako su stopa preživljavanja i protokoli liječenja uvelike napredovali, pojava raka i dalje mnogima narušava život, posebno ako se radi o vrstama koje uvelike mogu pogoršati život, a i smrtonosni su.
Dobra je vijest da možete i sami nešto učiniti kako biste bolest prevenirali.
Koji je tip raka najsmrtonosniji?
2018. godine u svijetu je ukupno dijagnosticirano 17 milijuna novih slučajeva raka. Najčešći tipovi raka u svijetu su rak pluća, dojke, debelog crijeva i prostate, te ova 4 tipa čine preko 40% svih slučajeva. Prema projekcijama, do 2040. godine bit će 27,5 milijuna novodijagnosticiranih onkoloških bolesnika godišnje. Gledajući mortalitet, u svijetu je 2018. godine od raka umrlo 9,6 milijuna ljudi. Najviše je ljudi umrlo od raka pluća, jetre, želuca i debelog crijeva, koji zajedno čine preko 40% svih smrti od raka te godine. Generalno govoreći, rak je u razvijenim zemljama (a tako je i u Hrvatskoj) drugi uzrok smrti, odmah iza kardiovaskularnih bolesti.
6 jednostavnih načina da smanjite svoj rizik od raka debelog crijeva
No ako spominjemo najsmrtonosnije oblike, onda uz rak pluća moramo spomenuti i rak gušterače „Oko 50 000 osoba će ove godine dobiti rak gušterače u Americi samo, a gotovo će pola njih umrijeti. Stopa preživljavanja u periodu od 5 godina je 7 posto“, pojasnila je dr. Kurtis A. Campbell, MD, kirurg, onkolog.
No prema nekim statistikama rak pluća je najsmrtonosniji rak i od njega umire više ljudi nego bilo kojeg drugo raka.
“Otprilike 250 000 ljudi će ove godine dobiti ovu dijagnozu u Americi, a na žalost se radi i o najčešćem raku koji ima i najviše smrtnih ishoda.
Glavni uzrok razvoja raka
„Na velik dio rizičnih čimbenika može se utjecati (faktori okoline i stila života, npr. pušenje, alkohol, fizička aktivnost), dok se na drugi dio kao što su dob, pojava bolesti u obitelji i rasa ne može utjecati. Pojava raka u obitelji potencijalno može biti znak nasljednog sindroma povezanog s rakom. Bitno je napomenuti da prisustvo rizičnog faktora u neke osobe ne znači da će osoba nužno oboljeti od raka, niti je osoba bez rizičnih čimbenika potpuno zaštićena, no mogu postojati značajne razlike u vjerojatnosti oboljenja“, pojašnjavaju onkolozi sa stranice Onkologija.net.
Ono što morate znati jest da je prvi i vodeći uzrok razvoja raka upravo pušenje duhanskih proizvoda. „Za oba spomenuta raka je jednako važno da prestanete pušiti, bez odgode“, navodi Campbell te dodaje da se ovo osobito odnosi na rak pluća pa ako prestanete pušiti drastično ćete smanjiti svoj rizik za nastanak raka pluća. Pušenje nije direktno povezano s rakom gušterače ali sasvim je sigurno da ona postoji.
Ako vam prestanak pušenja predstavlja problem, uvijek se možete obratiti liječniku radi pomoći.
Kako još možete spriječiti razvoj raka?
Osim što ćete prestati pušiti, evo što još možete napraviti za sebe i svoje zdravlje, u vidu prevencije.
Dovoljna je samo jedna opeklina od sunca uz pojavu mjehura za velik rizik od razvoja tumora kože
Pratite zdravi plan prehrane: To je hrana koja sadrži puno voća i povrća koji pružaju nutrijente i fitokemikalije te antioksidante. Izbjegavajte crveno meso, šećerne napitke koji su povezani s povećanim rizikom za razvoj raka gušterače.
Budite fizički aktivni: Redovita tjelovježba smanjuje rizik za razvoj opasnih bolesti, pa odvojite iako 150 umjerene aktivnosti tjedno ili barem 75 minuta intenzivnog treninga
Pazite na tjelesnu težinu: Pretilost je povezana s opasnim bolestima pa je potrebno paziti na unos kalorija.
Prevenirajte dijabetes tip 2: On je povezan s razvojem raka gušterače.
Izbjegavajte alkohol: Iako neki tvrde kako crno vino smanjuje rizik od raka, nema znanstvene podloge za tu tvrdnju. Također, alkohol je poznati uzročnik raka. Poznato je kako pretjerana konzumacija alkohola povećava rizik razvoja raka usne šupljine, ždrijela, grkljana, jednjaka, jetre, dojke i debelog crijeva. Što osoba više pije, rizik raste
Kako do dijagnoze?
Rak gušterače: Jedan od razloga velike smrtnosti od ove bolesti je kasno postavljanje dijagnoze zbog odsustva ranih simptoma bolesti. Osnova je detaljan pregled bolesnika i uzimanje temeljite povijesti bolesti. Početna dijagnostička pretraga su krvni testovi, Od slikovnih pretraga koriste se UZV, CT, MR ili PET/CT (najčešće CT).
Rak pluća: Savjetuje se da preglede naprave osobe stare od 50 do 80 godina, posebno ako su dugogodišnji pušaći. Osnova je detaljan pregled bolesnika i uzimanje temeljite povijesti bolesti. Obično je prva pretraga RTG pluća, no svakako se preporučuje učiniti CT toraksa koji daje puno precizniju sliku i mogućnost detekcije mnogo sitnijih promjena plućnog parenhima. Iskašljaj (sputum) se može analizirati pod mikroskopom na postojanje tumorskih stanica, stoji na stranicama onkologija.net
Na vama je da pratite sve promjene, ali isto tako i da poduzmete sve potrebne korake kako biste se zaštitili.
A. A.
Foto: Shutterstock
