Razina vitamina D u tijelu, ovisi ne samo o prehrani, već i o izlaganju suncu. S obzirom na to da je zadnjih godina povećana osviještenosti o negativnim rezultatima predugog izlaganja suncu, zapravo je ono postalo dvosjekli mač.
Vitamin D kojeg “skupimo” izlaganjem suncu ključan je za zdravlje kože i organizma, kao i što može ojačati njenu otpornost te može pozitivno utjecati na pojedine kožne bolesti, no jednako tako povećati rizik razvoja melanoma.
Danas u vremenu osviještenosti da prekomjerno izlaganje suncu nosi rizik razvoja malignog melanoma i drugih zloćudnih tumora koža, često se postavlja pitanje hoćemo li pravilnom zaštitom od sunca, odnosno redovitim korištenjem krema za zaštitu od sunca, dovesti do smanjenog stvaranja vitamina D. Veliki je broj studija i različitih publikacija koje su dale različite rezultate o vremenu koje je potrebno boraviti na suncu bez zaštite da bi se stvorila dovoljna količina vitamina D. – objasnila je prim. dr. sc. i dr. med. Nives Pustišek iz Klinike za dječje bolesti Zagreb na stručnom-znanstvenom skupu kojeg je uz InPharmu, organiziralo i Hrvatsko društvo za kliničku prehranu Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatski institut za nutricionizam.
Vrijeme izlaganja suncu:
– ovisi o cijelom nizu čimbenika, kao što su:
- fototip kože
- dob
- geografska širina
- dob dana
- slično…
Osobe koje imaju svijetliji ten, tj. fototip, kože dva puta brže stvaraju vitamin D od osoba tamnog fototipa, dok je važno i zapamtiti kako djeca brže stvaraju vitamin D od odraslih. Za osobe svijetlijeg fototipa, dovoljno je samo 15 minuta izlaganja suncu, a pri tome skupe 2 tisuće do 4 tisuće UI vitamina D.
U svijetu je danas, baš upravo zbog te osviještenosti, vrlo čest problem niske razina vitamina D, odnosno hipovitaminoze. Vitamin D ima zaštitni učinak na imunosni, živčani, endokrilni i kardiovaskularni sustav i baš zbog toga je važno da u organizmu održimo normalnu razinu vitamina D.
Vitamin D – terapija za kožne bolesti
Djelovanje vitamina D u koži je imunomodulatorno, a djeluje na prirođeni, ali i na stečeni imunološki odgovor. Vitamin D djeluje i na formiranje zaštitne kožne barijere, a važna je uloga i na stvaranje i regulaciju antimikrobnih peptida što potiče lokalnu otpornost na infekciju. Upravo zato nedostatak vitamina D u organizmu, može imati svoju ulogu u patogenezi, na primjer atopijskog dermatitisa, psorijaze i drugih bolesti kože. Liječenje u dermatologiji može biti lokalno, odnosno sustavno. – istaknula je Pustišek.
Neurodermitis (atopijski dermitis) – najčešća upalna bolest kože u dječjoj dobi
Lokalna primjena vitamina D, odnosno primjena u obliku masti, krema, losiona i šampona, najčešća je u liječenju psorijaze, vitiliga i morfee, a može se koristiti samostalno ili u kombinaciji s, na primjer, fototerapijom. Kod liječenja vitiliga, primjetila se čak i repigmentacija kože nakon terapije vitaminom D.
Budući da je za sada nedovoljno dokaza o njegovoj djelotvornosti i sigurnosti, vitamin D se još uvijek ne nalazi u službenim smjernicama za liječenje atopijskog dermatitisa. Za sada bi preporuka bila, u bolestima kože kod kojih postoji mogućnost deficita vitamina D, odrediti razinu vitamina D u serumu te prema potrebi provesti suplementaciju. – naglasila je liječnica Klinike za dječje bolesti.
Pogledajte kako prepoznati nedostatak vitamin u tijelu, a saznajte i koji su simptomi predoziranja vitaminom C.
Foto: Shutterstock
G.H.
