Liječnici bi trebali prestati pripisivati statine, odnosno lijekove za sniženje kolesterola, jer tek manji dio pacijenata od toga lijeka ima koristi, dok milijunima drugih koji ga uzimaju neće pomoći da žive dulje, zaključak je studije nedavno objavljene u časopisu Experts Review of Clinical Pharmacology.
Autori studije tvrde da u mnogim slučajevima statini donose više štete nego koristi, jer dugotrajno uzimanje šteti jetri te nema čvrstih dokaza da ova skupina lijekova smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. Iako ima dosta zagovornika ove teze, među kojima je najglasniji dr. Aseem Malhotra, oni koji vjeruju u moć statina i koji ih od 70-ih godina prošlog stoljeća (kad su otkriveni) koriste za smanjenje razine kolesterola, kažu kako su pomogli spasiti na tisuće života, sprečavanjem srčanih udara i drugih kardiovaskularnih bolesti.
Simptomi visokog tlaka – zbunjujući su i neodređeni, evo što liječnik savjetuje!
Snižavanje kolesterola
“Kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u nas i od tih bolesti umire praktički svaki drugi građanin Hrvatske. Većina ovih bolesti uzrokovana je aterosklerozom. Jedan od čimbenika rizika za nastanak ateroskleroze je hiperlipidemija – povišena vrijednost masnoća u krvi. Liječenje hiperlipidemije bitno je u primarnoj i sekundarnoj prevenciji ovih bolesti. Primarnom prevencijom nastojimo spriječiti nastanak ateroma, a sekundarnom želimo postići stabilizaciju ateroma te spriječiti njegovo pucanje i stvaranje tromba što dovodi do suženja ili opstrukcije lumena arterije. Statini se primjenjuju u primarnoj prevenciji kod bolesnika s hiperkolesterolemijom koja se održava usprkos adekvatnom provedenom dijetnom režimu, a u sekundarnoj prevenciji kod bolesnika s preboljelim infarktom miokarda, ishemijskim moždanim udarom, tranzitornim ishemijskim atakom, ultrazvučno dokazanim aterosklerotskim plakom na unutarnjoj karotidnoj arteriji ili perifernom arterijskom okluzivnom bolesti te u bolesnika s koronarnom bolesti utvrđenom koronarografijom ili ergometrijom. Primjena statina preporuča se i kod dijabetičara s ukupnim kolesterolom iznad 5 mmol/L”, pojasnio je za Ordinacija.hr. Denis Čerimagić, dr. med. i neurolog iz Opće bolnice Dubrovnik, napominjući kako statini snižavaju razinu LDL-kolesterola u krvi za 30 do 50 posto!
Statini su uglavnom sigurni lijekovi, pogodni za dugotrajnu upotrebu. Od mogućih nuspojava terapije statinima potrebno je spomenuti glavobolju, mučninu, probavne tegobe, porast vrijednosti jetrenih enzima (serumskih transaminaza). Najopasnija nuspojava je, navodi ovaj liječnik, miopatija, odnosno miozitis, praćen višestrukim porastom aktivnosti kreatin-kinaze u serumu (rabdomioliza – raspad skeletnih mišića), koja može dovesti i do akutnog bubrežnog zatajenja. Međutim, radi se o rijetkoj nuspojavi koja se javlja u manje od 0,1 posto bolesnika.
Ovo su faktori na koje možete utjecati i spriječiti bolesti srca!
Iako su statini redovito na listi najprodavanijih lijekova – za njih godišnje u Hrvatskoj izdvajamo čak 180 milijuna kuna – danas su sve glasniji oni koji tvrde kako vrijednost kolesterola u krvi (koja se regulira statinima) ne igra glavnu ulogu u nastanku srčanih oboljenja. Oni kao krivce navode upalne procese i posljedično oštećenje stjenki krvnih žila, koji su posljedica velikog unosa raznih šećera. Drugim riječima, neprijatelji srca nisu masnoće nego šećeri.
O tome je u svojoj brošuri Krono prehrana pisala i poznata beogradska liječnica dr. Ana Gifing.
“Unos brzih šećera (i bijelog, ali i smeđeg šećera) prije svega dovodi do poremećaja metabolizma u našem tijelu, odnosno do povećane aktivnosti gušterače zbog čega se ona iscrpi. Razina šećera u krvi se podiže kad jedemo takvu hranu i sve se teže vraća u normalnu vrijednost. Povećanje šećera u krvi dovodi do povećanja vrijednosti LDL ili lošeg kolesterola”, kaže dr. Gifing u spomenutoj brošuri. Kako se molekula kolesterola oštećuje kad se izlaže velikoj toplini i oksidaciji (koja je toliko prisutna u prehrambenoj tehnologiji), znamo da prženje nije dobro, baš kao ni hidrogenizirane masti koje nalazimo u margarinima, grickalicama, pekarskim proizvodima, polugotovim proizvodima poput juha iz vrećice i sl. Takve masnoće ozbiljna su prijetnja zdravlju, no ne i meso, jaja, sir, maslinovo ulje, orašasti plodovi… Dr. Christie Ballantyne s Baylor College of Medicine je kardiolog s najvećim brojem objavljenih studija iz kojih se zaključuje da osobe koje su imale infarkt ili moždani udar u čak preko 50% slučajeva nisu imale povišene vrijednosti kolesterola.
U brošuri o krono prehrani navidi se podatak kako stanovnici sjevernog dijela Indije jedu u prosjeku hranu koja ima 17 puta više životinjskih masnoća od one koju jedu stanovnici južnih krajeva Indije, a u prosjeku imaju sedam puta manji broj oboljelih od srčanih bolesti.
Zašto ujutro treba jesti životinjske masnoće?
Kako prema principima krono prehrane važnu ulogu igra i vrijeme kada uzimamo hranu, jutro je idealno vrijeme za unos masnoća životinjskog porijekla (jaja, sir, vrhnje…), jer se ujutro intenzivno izlučuju enzimi koji pomažu probavu masti i sintetiziranje kolesterola. Naime, kada unosimo životinjske masnoće, mi jetri dajemo gorivo da sintetizira više HDL-a (dobrog kolesterola), a kad ih ne unosimo, ona sintetizira više LDL-a (lošeg). Ovo se događa uslijed strukturnih razlika gustoće lipoproteina. Dobar kolesterol ima veliku gustoću i za njegovo stvaranje potrebno je masno gorivo, dok loš kolesterol ima malu gustoću i lako se sintetizira od bilo kakvog materijala.
Znate li da tumor može nastati i na – srcu?
Danijela Petrov/Ordinacija.hr magazin
Foto: Shutterstock
