Svjetska kardiološka federacija 2000. godine utemeljila je obilježavanje Svjetskoga dana srca u cilju informiranja ljudi širom svijeta kako su bolesti srca i krvnih žila vodeći svjetski uzroci smrti, odnoseći 17,3 milijuna života svake godine.
Procjenjuje se da će do 2030. godine kardiovaskularne bolesti biti uzrokom 23 milijuna smrti u svijetu.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije kardiovaskularne bolesti predstavljaju najveći uzrok opterećenja bolestima (DALYs). Bolesti srca i krvnih žila imaju veliko javnozdravstveno značenje: vodeći su uzrok smrtnosti, pobola i nesposobnosti, osobito kod starijih ljudi, kako u razvijenim zemljama tako i u zemljama u razvoju.
Godišnje od kardiovaskularnih bolesti umire 17,7 milijuna ljudi te je prema procjenama 31% svih smrti u svijetu uzrokovano ovim bolestima. Više od tri milijuna umrlih činile su osobe mlađe od 60 godina. Udio prijevremenih smrti od kardiovaskularnih bolesti varira od 4% u visoko dohodovnim do 42% u nisko dohodovnim državama. Procjenjuje se da će do 2030. godine 23,6 milijuna ljudi godišnje umirati zbog kardiovaskularnih bolesti.
Kurkuma, plava riba, rajčice… Ovako izgleda prehrana za prevenciju srčanožilnih oboljenja
U Europi su bolesti srca i krvnih žila odgovorne za oko 4,3 milijuna smrti godišnje. Prema podacima europske statistike o bolestima srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrti žena i muškaraca u većini država Europe, osim u Francuskoj, Nizozemskoj i Španjolskoj. Procjenjuje se da u svijetu živi oko 600 milijuna ljudi s povišenim krvnim tlakom i 150 milijuna osoba sa šećernom bolesti tipa 2, a približno podjednak broj ima oštećenu toleranciju glukoze, koja također povećava rizik od bolesti srca i krvnih žila.
Bolesti srca i krvnih žila u Hrvatskoj i gradu Zagrebu
Smrtnost od bolesti srca i krvnih žila (kardiovaskularne bolesti) u muškaraca i žena raste s dobi i viša je kod muškaraca nego kod žena u svim dobnim skupinama. Intenzivniji porast smrtnosti počinje u dobi iznad 50 godina. Posljednjih deset godina prisutan je pozitivan trend smanjenja smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila u Hrvatskoj, što je izraženije za cerebrovaskularne bolesti.
Vodeće skupine uzroka smrti u 2016. godini u Zagrebu bile su upravo cirkulacijske bolesti. Bolesti srca i krvnih žila uzrok su smrti gotovo polovine stanovnika Zagreba (3.610 umrlih ili 42,33%). Unutar ove skupine najbrojnije su bile ishemijske bolesti srca (1.467 umrlih osoba s udjelom u ukupnoj smrtnosti od 17,20%, stopom od 182,84 umrla na 100.000 stanovnika) i cerebrovaskularne bolesti (917 umrlih s udjelom u ukupnoj smrtnosti od 10,75%, stopom od 114,29 umrlih na 100.000 stanovnika).
Čimbenici rizika
Postoje čimbenici rizika na koje možemo utjecati i oni na koje ne možemo. Individualni rizici za kardiovaskularne su bolesti manje-više poznati. Međutim, postoje i društveni rizici koji su manje poznati, a dokazano imaju utjecaj na zdravlje srca i krvnih žila.
Znate li da tumor može nastati i na – srcu?
Rizičnom obiteljskom anamnezom smatra se prijevremena smrt uslijed koronarne bolesti srca bliskih muških srodnika u dobi nižoj od 55 godina (otac, brat) ili 65 godina za ženske članove obitelji (majka, sestra).
Rizičnim dobnim i spolnim skupinama smatraju se muškarci u dobi iznad 45 godina, odnosno žene u dobi iznad 55 godina. Razvoj bolesti osobito je ubrzan ako na osobu istodobno utječe više čimbenika rizika, pri čemu dva čimbenika ili njih više ne zbrajaju, nego umnožavaju svoje učinke.
Imali ste infarkt? Ovo su promjene koje morate usvojiti da se ne ponovi
Najvažniji rizični čimbenici na koje možemo utjecati su:
- pušenje;
- povišen krvni tlak;
- povišena razina masti (kolesterola i/ili triglicerida) u krvi;
- povećana tjelesna masa / debljina;
- nedovoljna/neredovita tjelesna aktivnost;
- šećerna bolest (dijabetes).
Čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati su:
- dob;
- spol;
- pozitivna obiteljska anamneza (nasljeđe).
Povoljna je činjenica da se većina kardiovaskularnih bolesti može spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika poput pušenja, nepravilne prehrane, nedovoljne tjelesne aktivnosti i štetne konzumacije alkohola, čak i do 80 posto prijevremenih smrti. Ovogodišnji se Svjetski dan srca obilježava uz slogan: „Moje srce, tvoje srce“.
Pripremila: Cecilija Rotim, magistra sestrinstva, glavna sestra Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar
Foto: Shutterstock
