Hrvatski zavod za javno zdravstvo pokrenuo je kampanje kako bi upozorio na problem visokog krvnog tlaka te previsokih masnoća u krvi, glavnih uzročnika kardiovaskularnih bolesti
Arterijska hipertenzija (visoki krvni tlak) i dislipidemije (poremećaj masnoća u krvi), nove su kampanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Riječ je o akcijama kojima je cilj povećanje svijesti građana o dva najveća kardiovaskularna rizika.
Obje akcije dio su “Lova na Tihog ubojicu”, trajne javno – zdravstvene akcije koju vodi Hrvatska liga za hipertenziju, a pokrovitelj joj je HAZU. Prema podacima HZJZ-a, u Hrvatskoj je porastao trend smrti od kardiovaskularnih bolesti koje su 2022. uzrokovale 39 posto smrti.
Ovo je devet savjeta liječnika o prehrani za smanjenje kolesterola
Hipertenzija je na drugom mjestu s 9,2 posto uzroka smrti, ali je zapravo tihi ubojica broj jedan. To pokazuje zbroj svih bolesnika koji su umrli od ishemične bolesti srca, cerebrovaskularne, šećerne bolesti i ateroskleroze, a oni u najvećem broju imaju povišeni krvni tlak, rekao je prof. Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a.
Češće umiru žene
Naročito zabrinjava što dvostruko više žena umire od hipertenzivne bolesti u odnosu na muškarce. Žene dakle, pet puta češće umiru od arterijske hipertenzije nego od karcinoma dojke.
Prema podacima EH/UH 2 studije, arterijska hipertenzija pogađa 50,9 posto odraslog stanovništva u Hrvatskoj. Iako je svijest o tome u porastu, zahvaljujući brojnim programima i akcijama, i dalje svaki drugi bolesnik nije kontroliran, premda u Hrvatskoj postoje svi potrebni lijekovi.
Najmanji broj kontroliranih bolesnika su oni sa šećernom bolesti, pretili i oni koji konzumiraju prevelike količine kuhinjske soli.
Da bi suzbili kardiovaskularni pobol i smrtnosti cilj je ambiciozan – do 2026. godine da 70 posto liječenih osoba s povišenim tlakom postigne ciljne vrijednosti, objasnio je akademik Bojan Jelaković iz Hrvatske lige za hipertenziju.
Više od polovivce odraslih ima problema s masnoćama
Drugi pogubni rizični faktor za kardiovaskularno zdravlje je hiperkolesterolemija. Povišen LDL kolesterol na visokom je osmom mjestu kao uzročnik smrti. Prema podacima EH-UH 2 studije, više od 60 posto odraslih ima poremećaj metabolizma lipida.
Toga ih je tek trećina svjesna dok se tek svaki četvrti bolesnik liječi.
I ovdje je problem zabrinjavajuće često prisutan u visokorizičnih bolesnika. Tek je 25 posto bolesnika sa šećernom bolesti i 33 posto s kroničnom bubrežnom bolesti koji imaju povišene vrijednosti LDL-a liječeno statinima, kaže prof. Ivan Pećin iz Hrvatskoga društva za aterosklerozu,
N. M.
