Analiza 843 studije pokazala je da se povećani rizik od određenih vrsta raka bilježi čak i kod osoba koje piju manje od jednog alkoholnog pića dnevno.
Mnogi ljudi povremeno uživaju u čaši vina, piva ili nekog drugog alkoholnog pića, svjesni da alkohol nije najbolji saveznik zdravlja. Dugo se smatralo da je umjerena konzumacija relativno sigurna, a neka su istraživanja čak sugerirala i određene zdravstvene koristi. No sve više znanstvenih dokaza upućuje na to da možda ne postoji potpuno sigurna razina unosa alkohola.
To potvrđuje i nova opsežna analiza, prenosi ScienceAlert, koju su proveli istraživači sa Sveučilišta Washington u SAD-u. Njihov pregled dosadašnjih znanstvenih spoznaja pokazao je da čak i male količine alkohola mogu povećati rizik od razvoja određenih vrsta raka.
Analizirano više od 800 znanstvenih studija
Istraživački tim proučio je povezanost alkohola s 20 važnih zdravstvenih ishoda, analizirajući čak 843 studije objavljene između 1963. i 2023. godine.
Kako bi procijenili snagu dokaza, istraživači su svakom zdravstvenom stanju dodijelili ocjenu od nula do pet zvjezdica, ovisno o dosljednosti i kvaliteti dostupnih podataka. Najjasniji i najsnažniji rezultati odnosili su se upravo na rak.
– Znanost o alkoholu i zdravlju doista je složena. No kada je riječ o raku, dokazi su dosljedni i nedvosmisleni – rizik raste sa svakom razinom konzumacije alkohola – izjavila je zdravstvena ekonomistica Emmanuela Gakidou sa Sveučilišta Washington.
Alkohol povezan sa svih 10 proučavanih vrsta raka
Pregled znanstvene literature pokazao je da je konzumacija alkohola povezana s povećanim rizikom od svih deset vrsta raka koje su istraživači obuhvatili analizom. U pravilu, što je unos alkohola bio veći, to je rastao i rizik od obolijevanja.
Međutim, zabrinjavajuće je što je povećan rizik zabilježen i kod osoba koje su pile manje od jednog alkoholnog pića dnevno. Takva je razina konzumacije bila povezana s većom vjerojatnošću razvoja raka ždrijela, debelog i završnog crijeva, jednjaka, dojke, jetre, gušterače i prostate.
Rizik nije ograničen samo na rak
Visoka konzumacija alkohola pokazala se povezanom s povećanim rizikom za svih 20 analiziranih zdravstvenih stanja. Osim raka, među njima su bili dijabetes tipa 2, Alzheimerova bolest, bolesti srca te različite respiratorne infekcije.
Istraživači su također pronašli jasnu povezanost između alkohola i povećanog rizika od pankreatitisa, ciroze te drugih kroničnih bolesti jetre. Utvrđena je i povezanost s infekcijama donjih dišnih putova te tuberkulozom, iako su za te bolesti dokazi bili nešto slabiji.
Postoje li ipak određene koristi umjerenog pijenja?
Kada je riječ o kardiovaskularnom zdravlju, metabolizmu i neurološkim bolestima, rezultati nisu bili tako jednoznačni.
Analiza je pokazala da je niska do umjerena konzumacija alkohola u nekim studijama bila povezana s manjim rizikom od određenih stanja, uključujući dijabetes tipa 2 i Alzheimerovu bolest. Međutim, istraživači upozoravaju da se taj mogući zaštitni učinak smanjivao kako je rasla količina alkohola te se pri većim razinama konzumacije potpuno gubio i prelazio u povećani rizik.
– Za neke kardiometaboličke ishode i demenciju studije sugeriraju blago smanjenje rizika pri niskoj do umjerenoj konzumaciji, no te povezanosti slabe i okreću se u suprotnom smjeru pri višim razinama pijenja – pojasnila je Gakidou.
Dodaje kako rezultate ne bi trebalo tumačiti kao preporuku za konzumaciju alkohola, već kao prikaz područja u kojima su znanstveni dokazi snažni, slabiji ili međusobno proturječni.
Važno je uzeti u obzir i ograničenja istraživanja
Autori studije ističu da pregled ima određena ograničenja. U velikom broju uključenih istraživanja podaci o konzumaciji alkohola temeljili su se na samoprocjeni ispitanika, što može dovesti do netočnosti.
Također, među studijama su postojale značajne razlike u tome koliko su uzimani u obzir drugi čimbenici koji mogu utjecati na zdravlje, poput prehrambenih navika, pušenja i životnog stila općenito.
Ipak, s obzirom na broj analiziranih istraživanja i sveobuhvatnost pregleda, autori smatraju da rezultate treba ozbiljno razmotriti. Štoviše, ističu da je korišten relativno konzervativan pristup analizi, zbog čega je moguće da su stvarni zdravstveni rizici povezani s alkoholom čak i veći od prikazanih.
Potrebne jasnije javnozdravstvene poruke
Znanstvenici smatraju da bi javnozdravstvene preporuke trebale jasnije komunicirati rizike povezane s konzumacijom alkohola te da bi trebalo preispitati trenutačne smjernice o preporučenim količinama unosa, koje se značajno razlikuju među državama.
Prema njihovom zaključku, trenutačni dokazi ne podupiru postojanje jedinstvene, univerzalno sigurne granice konzumacije alkohola koja bi bila optimalna za zdravlje svih ljudi.
Umjesto toga, preporuke bi trebale biti prilagođene pojedinim populacijama, uzimajući u obzir dob, zdravstvene rizike i učestalost bolesti u različitim dijelovima svijeta. Rezultati istraživanja objavljeni su u znanstvenom časopisu Nature Health.
(Ordinacija.hr)
