Sadrži klorofil, vitamine, minerale i brojne biljne spojeve, no koliko su doista utemeljene tvrdnje o njegovu učinku na probavu, energiju i imunitet?
Sok od pšenične trave već se godinama promovira kao „zeleni“ napitak koji navodno može poboljšati probavu, ojačati imunitet, povećati energiju i pomoći u regulaciji šećera u krvi. No znanstveni dokazi za mnoge od tih tvrdnji zasad su ograničeni.
Sok se dobiva cijeđenjem mladih izdanaka pšenice (Triticum aestivum) i sadrži klorofil, vitamine, minerale, aminokiseline te različite biljne spojeve, poput fenolnih kiselina, flavonoida i karotenoida. Laboratorijska istraživanja ukazuju na moguće antioksidativno i antikancerogeno djelovanje, no većina dosadašnjih istraživanja provedena je na stanicama ili životinjama. Nedostaju velika i dobro kontrolirana istraživanja na ljudima.
Može li pomoći probavi?
Sok od pšenične trave često se reklamira kao pomoć probavi, ali za takav učinak nema dovoljno čvrstih dokaza. Ipak, jedno malo randomizirano istraživanje pokazalo je potencijalnu korist kod osoba s aktivnim distalnim ulceroznim kolitisom. Svakodnevna konzumacija soka bila je povezana sa smanjenjem aktivnosti bolesti i krvarenja iz završnog dijela debelog crijeva.
Kliničko poboljšanje zabilježeno je kod 90 posto sudionika, bez ozbiljnih nuspojava. Međutim, istraživanje je obuhvatilo samo 23 osobe i njegovi rezultati nisu potvrđeni velikim kliničkim studijama. Zbog toga se sok od pšenične trave ne može smatrati liječenjem ulceroznog kolitisa.
Važno je i da se cijeđenjem gubi gotovo sva količina vlakana. Dok 100 grama praha od pšenične trave sadrži oko 30 grama vlakana, ista količina soka sadrži tek oko 0,1 gram. Vlakna su važna za formiranje stolice, prolazak sadržaja kroz crijeva i zdravlje crijevne mikrobiote.
Može li utjecati na upalu i imunitet?
Pšenična trava sadrži polifenole i druge spojeve koji bi mogli utjecati na upalne procese. U istraživanju 100 osoba s kolorektalnim rakom stadija II i III koje su primale kemoterapiju, osobe koje su svakodnevno pile 60 mililitara soka imale su manji pad broja bijelih krvnih stanica i više razine interleukina-10 (IL-10), protuupalnog citokina.
U drugom, malom kliničkom istraživanju, koje je uključivalo 60 pacijentica s rakom dojke na kemoterapiji, sok od pšenične trave bio je povezan sa smanjenjem mijelotoksičnosti, odnosno supresije koštane srži uzrokovane kemoterapijom, te manjom potrebom za smanjenjem doze kemoterapije.
No ti rezultati ne znače da sok „jača imunitet“. Nema dovoljno dokaza da kod zdravih ljudi poboljšava funkciju imunološkog sustava ili povećava otpornost na infekcije.
Povećava li energiju?
Sok od pšenične trave ponekad se preporučuje kao prirodni način za povećanje energije i smanjenje umora. Međutim, za to nema dovoljno kliničkih dokaza.
Neka istraživanja pokazala su da može pomoći u povećanju razine hemoglobina kod osoba s anemijom, ali nema dokaza da djeluje kao stimulans ili smanjuje umor kod osoba koje nisu anemične. Također nema dovoljno dokaza za njegovu primjenu kod sindroma kroničnog umora.
Može li sniziti šećer u krvi?
Pšenična trava ponekad se povezuje s boljom osjetljivošću na inzulin i nižom razinom glukoze u krvi. Međutim, dio istraživanja koja su pokazala metaboličke koristi odnosi se na cjelovitu pšenicu i druge proizvode od pšenice, a ne na sok od pšenične trave.
Iako se pšenična trava istražuje u kontekstu dijabetesa, potrebno je još kliničkih studija prije donošenja pouzdanih zaključaka o njezinu učinku na šećer u krvi.
Na što još treba paziti?
Sastav pšenične trave može značajno varirati ovisno o sorti pšenice, uvjetima uzgoja, starosti biljke, načinu obrade te tome koristi li se svježi sok ili prah. Zbog toga se rezultati istraživanja ne mogu automatski primijeniti na svaki proizvod na tržištu.
Pšenična trava uzgaja se otprilike sedam do deset dana u toplim i vlažnim uvjetima, što pogoduje razvoju plijesni i bakterijskih spora. Zato su pravilni uzgoj, rukovanje, priprema i čuvanje posebno važni.
Sok se najčešće konzumira u malim količinama, oko 30 do 60 mililitara. Kod nekih ljudi može izazvati mučninu, a njegov intenzivan okus i miris nalik travi mogu otežati konzumaciju.
Zaključak
Sok od pšenične trave sadrži niz hranjivih i bioaktivnih spojeva te postoje naznake njegova antioksidativnog i protuupalnog djelovanja. Međutim, velik dio dokaza dolazi iz laboratorijskih istraživanja, dok je kvalitetnih studija na ljudima još uvijek malo.
Zato ga možemo promatrati kao potencijalno zanimljiv dodatak raznolikoj prehrani, ali ne kao „čudotvorni“ napitak niti zamjenu za uravnoteženu prehranu ili medicinsko liječenje.
(Ordinacija.hr)
