Hornerov sindrom nije bolest, već skupina simptoma koji pogađaju jedno oko i stranu lica. Iako se može činiti bezazlenim, često je prvi vidljivi znak opasnih stanja poput tumora, moždanog udara ili oštećenja ključne vratne arterije.
Jednostrani spušteni kapak (ptoza), primjetno sužena zjenica (mioza) i smanjeno ili potpuno odsutno znojenje na istom dijelu lica (anhidroza) čine klasičnu trijadu simptoma poznatu kao Hornerov sindrom. Ovaj rijetki neurološki poremećaj, poznat i kao okulosimpatička paraliza, nije bolest za sebe, već alarmantan signal da je negdje došlo do prekida u komunikaciji živčanog sustava. Problem leži u oštećenju simpatičkog živčanog puta koji se proteže od mozga do lica, a koji je odgovoran za ključne automatske funkcije poput širenja zjenica u mraku i podizanja kapaka. Budući da se simptomi manifestiraju samo na jednoj strani, asimetrija lica postaje očigledna, a pacijenti često primijete i da im zahvaćeno oko izgleda upalo ili udubljeno.
Važno je pratiti putovanje živčanih signala
Da bismo razumjeli zašto nastaje, važno je pratiti putovanje živčanih signala, koje nalikuje složenoj štafeti. Riječ je o luku koji se sastoji od tri neurona. Prvi, takozvani neuron prvog reda, započinje svoje putovanje duboko u mozgu, u hipotalamusu, te se spušta kroz moždano deblo u gornji dio leđne moždine. Tu predaje impuls neuronu drugog reda, koji izlazi iz leđne moždine, prelazi preko samog vrha pluća i penje se uz vrat. Konačno, u blizini račvanja karotidne arterije, signal preuzima neuron trećeg reda, koji putuje uz unutarnju karotidnu arteriju sve do mišića unutar oka i na kapcima. Oštećenje na bilo kojoj točki ovog dugog i vijugavog puta može prekinuti signal i uzrokovati karakteristične simptome sindroma.
Lezije prvog neurona mogu upućivati na moždani udar, tumor na mozgu, multiplu sklerozu ili ozljedu vrata. Problemi s drugim neuronom često su povezani s ozbiljnim stanjima u prsnom košu
Upravo lokacija oštećenja određuje što se krije iza naizgled bezazlenih simptoma, a popis mogućih uzroka je širok i često zabrinjavajuć. Lezije prvog neurona mogu upućivati na moždani udar, tumor na mozgu, multiplu sklerozu ili ozljedu vrata. Problemi s drugim neuronom često su povezani s ozbiljnim stanjima u prsnom košu, poput Pancoastovog tumora na vrhu pluća koji direktno pritišće živac, aneurizme aorte ili oštećenja nastalih tijekom operacija. Oštećenje trećeg neurona najčešće je povezano s problemima u vratu i glavi, a jedan od najopasnijih uzroka je disekcija unutarnje karotidne arterije – raslojavanje stijenke ključne krvne žile koja opskrbljuje mozak.
Ključan znak je takozvano “kašnjenje dilatacije”, pri čemu se zjenica na zahvaćenoj strani širi znatno sporije od zdrave zjenice kada se ugasi svjetlo.
Potvrđivanje dijagnoze započinje detaljnim kliničkim pregledom, pri čemu liječnik promatra veličinu zjenica u svijetlim i tamnim uvjetima. Ključan znak je takozvano “kašnjenje dilatacije”, pri čemu se zjenica na zahvaćenoj strani širi znatno sporije od zdrave zjenice kada se ugasi svjetlo. Kako bi sa sigurnošću potvrdili sindrom, liječnici se koriste farmakološkim testovima. Najčešće se primjenjuju kapi apraklonidina koje, zbog preosjetljivosti živčanih receptora u pogođenom oku, uzrokuju paradoksalnu reakciju: sužena zjenica se naglo proširi, što sa sigurnošću potvrđuje dijagnozu.
Liječenje uzroka i hitna stanja
Terapija nije usmjerena na sam sindrom, već isključivo na njegov temeljni uzrok. Pojava simptoma praćena iznenadnom i jakom boli u vratu ili licu smatra se hitnim stanjem koje zahtijeva trenutačnu obradu zbog sumnje na disekciju arterije. Kod djece, kongenitalni oblik može uzrokovati i različitu boju šarenica. Uspješnim rješavanjem uzroka, simptomi se mogu povući, iako blaga asimetrija ponekad ostaje trajna. ( Ordinacija.hr )
