Za osobe sa srčanim bolestima — poput angine pektoris, zatajenja srca, aritmija ili nakon preboljenog infarkta — visoke temperature mogu biti ozbiljna prijetnja zdravlju. Tijelo tada radi pod povećanim naporom, a neprilagođen način života tijekom ljeta može dovesti do pogoršanja simptoma, pa čak i do hitnih stanja.
Četiri razloga zašto je ljeto posebno opasno za srčane bolesnike
Dehidracija i poremećaj elektrolita
Znojenjem gubimo ne samo tekućinu, već i važne elektrolite poput kalija i natrija. Ovi poremećaji mogu uzrokovati aritmije i pogoršanje srčane funkcije, osobito kod osoba koje već uzimaju diuretike ili ACE inhibitore.
Pad krvnog tlaka
Visoke temperature šire krvne žile i snižavaju tlak, što može izazvati vrtoglavicu, slabost i nesvjesticu, a kod bolesnika s već oslabljenom srčanom funkcijom to može biti vrlo opasno.
Preopterećenje srca
Tijelo se hladi širenjem krvnih žila i pojačanim radom znojenja, što povećava potrebu za kisikom i opterećuje srce — osobito ako se osoba fizički napreže.
Interakcije lijekova i sunce
Neki kardiološki lijekovi (poput amiodarona) povećavaju osjetljivost kože na sunce, a drugi mogu utjecati na ravnotežu tekućine u tijelu.
Šest savjeta za srčane bolesnike tijekom ljeta
Izbjegavajte izlaganje suncu u najtoplijem dijelu dana
Od 10 do 17 sati savjetuje se ostanak u hladu, klimatiziranim prostorima ili laganim šetnjama u hladu, posebno starijim osobama i kroničnim bolesnicima.
Održavajte dobru hidrataciju
Voda je najbolji izbor. Većina srčanih bolesnika treba piti oko 1,5–2 litre vode dnevno, no oni sa zatajivanjem srca moraju se konzultirati s kardiologom o količini tekućine.
Pratite krvni tlak i puls redovito
Ljeto može uzrokovati oscilacije tlaka, pa je korisno voditi dnevnik mjerenja i prepoznati promjene na vrijeme.
Prilagodite fizičku aktivnost
Lagana jutarnja ili večernja aktivnost je preporučljiva, dok treba izbjegavati teže napore po vrućini. Srčani bolesnici ne bi smjeli vježbati na otvorenom kad je sparno ili vrlo vruće.
Pazite na prehranu
Lagana, mediteranska prehrana s puno voća, povrća, ribe i cjelovitih žitarica, uz izbjegavanje teških, masnih jela i soli, olakšava rad srca.
Mediteranska prehrana pomaže srčanim bolesnicima
Pratite simptome i ne zanemarujte ih
Ako osjetite pojačani umor, pritisak u prsima, lupanje srca ili otežano disanje — odmah se javite liječniku.
Nagle promjene temperature – dodatni stres za srce
Ljetni mjeseci ne donose samo stabilne vrućine, već i sve češće nagle vremenske promjene – poput prelaska s ekstremne vrućine na naglo osvježenje zbog ljetnih oluja, jakih pljuskova ili bure. Iako olakšanje donosi osjećaj ugode za zdrave osobe, za srčane bolesnike ovakve promjene mogu predstavljati ozbiljan fiziološki stres.
Zašto su temperaturne oscilacije opasne za srce?
Nagla vazokonstrikcija
Kad se temperatura naglo spusti, krvne žile se iznenada sužavaju, što može dovesti do porasta krvnog tlaka i povećanja srčanog rada. To je posebno opasno za osobe s hipertenzijom, anginom pektoris ili oslabljenom srčanom funkcijom.
Poremećaj autonomnog živčanog sustava
Tijelo se ne može uvijek dovoljno brzo prilagoditi temperaturnim promjenama, što može uzrokovati osjećaj slabosti, preskakanje srca ili čak srčanu aritmiju.
Povećan rizik od infarkta i moždanog udara
Istraživanja pokazuju da nagle promjene temperature – osobito kad razlika iznosi više od 5–6 °C unutar kratkog razdoblja – povećavaju učestalost srčanih i moždanih udara, posebno kod starijih i kroničnih bolesnika.
Psihofizički stres
Brze vremenske promjene mogu utjecati i na raspoloženje, san i razinu stresa, što dodatno opterećuje srce.
Savjeti kod najavljenih vremenskih promjena:
- Redovito pratite vremensku prognozu i izbjegavajte izlaske netom prije ili poslije ljetnih nevremena.
- Ako koristite klima uređaj, izbjegavajte velike razlike između unutarnje i vanjske temperature (idealno razlika do 7 °C).
- Oblačite se slojevito, kako biste se mogli brzo prilagoditi vremenskim promjenama.
- Ako primijetite nelagodu, glavobolju, znojenje ili bol u prsima nakon promjene vremena – odmah se obratite liječniku.
Ljeto može biti ugodno i sigurno i za srčane bolesnike – ako se prilagode okolnostima, redovito prate svoje stanje i slušaju preporuke liječnika. Ključ je u umjerenosti, prevenciji i odgovornosti prema vlastitom tijelu.
A. H.
