Nova studija otkriva da druga trudnoća potiče drugačiji obrazac promjena u ženskom mozgu u usporedbi s prvom. Dok se prva trudnoća fokusira na adaptaciju za ulogu majke, druga “fino podešava” mozak za brigu o više djece
Trudnoća je razdoblje golemih fizioloških i hormonalnih promjena, no tek se posljednjih godina otkriva koliko duboko taj proces preoblikuje i ženski mozak. Najnovije istraživanje, objavljeno u prestižnom časopisu Nature Communications, pokazuje da se mozak ne mijenja samo tijekom prve trudnoće, već i tijekom svake sljedeće, no svaki put na jedinstven način. Znanstvenici s Medicinskog centra Sveučilišta u Amsterdamu dokazali su da druga trudnoća ostavlja potpuno drugačiji neurološki potpis, pripremajući majku za nove izazove.
Razlike u moždanoj plastičnosti
Pod vodstvom dr. Elseline Hoekzeme, tim je pratio 110 žena: 40 prvorotkinja, 30 žena koje su očekivale drugo dijete i 40 žena u kontrolnoj skupini. Koristeći napredne tehnike snimanja mozga prije začeća te nakon poroda, znanstvenici su precizno mapirali razlike u moždanoj plastičnosti. Promjene su bile toliko specifične da su samo na temelju snimki mozga mogli s velikom točnošću klasificirati je li žena prošla kroz prvu ili drugu trudnoću.
Studija je potvrdila i smanjenje volumena sive tvari u obje trudnoće, no znanstvenici naglašavaju da se ne radi o propadanju mozga. Naprotiv, taj se proces smatra oblikom “finog podešavanja”
Ključna razlika leži u tome koje su moždane mreže najviše pogođene. Tijekom prve trudnoće, najveće promjene zabilježene su u takozvanoj “mreži zadanog načina rada” (Default Mode Network), sustavu ključnom za introspekciju i socijalnu kogniciju, što se tumači kao primarna adaptacija na ulogu majke i razvoj sposobnosti razumijevanja djetetovih potreba. U drugoj trudnoći, promjene u ovoj mreži su suptilnije. Umjesto toga, mozak se više mijenja u mrežama zaduženima za usmjeravanje pažnje i obradu vanjskih podražaja. -Ovi procesi mogu biti korisni pri brizi o više djece -objasnila je istraživačica Milou Straathof.
Mozak odbacuje manje važne neuronske veze kako bi ojačao one ključne za zadaće majčinstva.
Studija je potvrdila i smanjenje volumena sive tvari u obje trudnoće, no znanstvenici naglašavaju da se ne radi o propadanju mozga. Naprotiv, taj se proces smatra oblikom “finog podešavanja” i specijalizacije, sličnim onome tijekom adolescencije. Mozak odbacuje manje važne neuronske veze kako bi ojačao one ključne za zadaće majčinstva. Time se povećava učinkovitost i neuroplastičnost, omogućujući majci da se bolje prilagodi novim zahtjevima i brizi za dijete.
Povezanost s mentalnim zdravljem i vezom s djetetom
Istraživanje je otkrilo i složenu vezu između moždanih promjena i mentalnog zdravlja majki, kao i njihove emocionalne povezanosti s djetetom. Veza između promjena u mozgu i jačine privrženosti bila je znatno izraženija nakon prve trudnoće, što sugerira da te primarne neurološke prilagodbe igraju ključnu ulogu u uspostavljanju temeljne veze. Nadalje, strukturne promjene povezane su s rizikom od peripartalne depresije. Kod majki koje su rađale prvi put, povezanost s depresivnim simptomima bila je najuočljivija u razdoblju nakon poroda. S druge strane, kod žena koje su očekivale drugo dijete, ta je veza bila izraženija tijekom same trudnoće, što autori studije povezuju s mogućim povećanim stresom zbog brige o starijem djetetu.
Razumijevanje neurobiološke podloge majčinstva moglo bi u budućnosti doprinijeti razvoju boljih strategija za prevenciju i liječenje postporođajne depresije, ispunjavajući važnu prazninu u znanju o ženskoj biologiji i zdravlju.
Ova saznanja pružaju fascinantan uvid u nevjerojatnu prilagodljivost ženskog mozga i otvaraju vrata boljem razumijevanju mentalnih poteškoća kod majki. -Ovo znanje može nam pomoći da bolje prepoznamo i razumijemo probleme mentalnog zdravlja. Moramo shvatiti kako se mozak prilagođava majčinstvu- istaknula je dr. Hoekzema. Razumijevanje neurobiološke podloge majčinstva moglo bi u budućnosti doprinijeti razvoju boljih strategija za prevenciju i liječenje postporođajne depresije, ispunjavajući važnu prazninu u znanju o ženskoj biologiji i zdravlju. ( Ordinacija.hr )
