Telemedicina, digitalno praćenje pacijenata i novi modeli skrbi mijenjaju način na koji pristupamo zdravlju, ali otvaraju i važna pitanja dostupnosti, financiranja i uloge čovjeka u zdravstvenom sustavu budućnosti.
Pregled liječnika, praćenje kronične bolesti ili konzultacija sa specijalistom u butelemedicinadućnosti možda neće nužno zahtijevati odlazak u bolnicu. Sve veći dio zdravstvene skrbi mogao bi se odvijati u domu pacijenta, uz pomoć telemedicine, povezanih medicinskih uređaja i digitalnih platformi koje omogućuju praćenje zdravstvenog stanja na daljinu.
Takav razvoj mogao bi zdravstvene usluge učiniti dostupnijima i prilagođenijima svakodnevnom životu pacijenata. Istodobno, pred zdravstvene sustave postavlja nova pitanja: tko će takvu skrb pružati, kako će se financirati, koliko će biti dostupna svim građanima i gdje završava uloga tehnologije, a počinje nezamjenjiva uloga liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika?
Upravo će budućnost zdravstvene skrbi biti jedna od ključnih tema prvog izdanja Health.Weekenda, koje će se 24. rujna održati u Grand Park Hotelu Rovinj, u sklopu Weekend.19 festivala.
Kako ćemo brinuti o zdravlju u idućem desetljeću?
Zdravstveni sustavi diljem svijeta suočavaju se s rastućim brojem pacijenata, nedostatkom zdravstvenog kadra i sve većim troškovima liječenja. Ti su izazovi posebno izraženi u društvima koja istodobno prolaze kroz starenje stanovništva i rastuću potrebu za dugotrajnom skrbi.
Zbog toga budućnost zdravstva više nije samo medicinsko pitanje. Način na koji će zdravstvena skrb biti organizirana izravno će utjecati na gospodarstvo, tržište rada, produktivnost i kvalitetu života građana.
Sve je veća potreba za modelima zdravstvene zaštite koji će biti dostupni, učinkoviti, personalizirani i financijski održivi. Pritom se dio skrbi postupno seli iz bolnica i ordinacija u domove pacijenata. Videokonzultacije, digitalno praćenje zdravstvenih pokazatelja, rehabilitacija na daljinu i ranije prepoznavanje zdravstvenih rizika samo su neki od primjera kako bi zdravstvena skrb u idućim godinama mogla izgledati.
O tim će se pitanjima razgovarati na panelu „Zdravlje 2030“ powered by Croatia Poliklinika, koji će okupiti stručnjake iz područja ekonomike zdravstva, privatnog zdravstvenog sektora i zdravstvenih tehnologija.
Na panelu će sudjelovati izv. prof. dr. sc. Ana Bobinac, prodekanica za znanost Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i voditeljica Centra za farmakoekonomiku i ekonomiku zdravstva, te Filip Glavan, direktor Croatia Poliklinike.
Razgovor će moderirati Victoria Loomes, direktorica sadržaja i jedna od vodećih futuristica globalne konzultantske kuće TrendWatching, koja će temi donijeti širu perspektivu globalnih trendova i promjena koje bi u nadolazećim godinama mogle oblikovati odnos pacijenata, tehnologije i zdravstvenih institucija.
„Najveći izazov zdravstva budućnosti neće biti spori razvoj novih tehnologija ili naša nezainteresiranost za inovacije nego donošenje odluka o tome gdje tehnologija donosi stvarnu vrijednost, a gdje je ljudski kontakt nezamjenjiv. Ako svaku inovaciju budemo procjenjivali prema tome poboljšava li ishode liječenja, iskustvo pacijenata i troškovnu-učinkovitost sustava, tehnologija neće zamijeniti liječnice i liječnike, sestre, tehničare, njegovatelje – dapače, tehnologija će im omogućiti da više vremena posvete onome što samo čovjek može pružiti. Izgradnja kapaciteta za procjene i odluke vezane uz adopciju i financiranje tehnologija nas još uvijek čeka.“, ističe Ana Bobinac.
„Pacijenti danas očekuju bržu, dostupniju i personaliziraniju zdravstvenu uslugu nego ikada prije. Digitalizacija, telemedicina i razvoj novih modela skrbi omogućuju da zdravstvene usluge budu bliže pacijentima, ali istodobno zahtijevaju drukčiji pristup organizaciji zdravstvenog sustava. Ključno je pronaći ravnotežu između tehnoloških mogućnosti i stvarnih potreba pacijenata“, naglašava Filip Glavan.
Zašto zdravlje zaposlenika postaje poslovna tema
Zdravstvena skrb budućnosti vjerojatno neće biti vezana isključivo uz bolnice i ordinacije. Dio usluga mogao bi biti dostupan u domu pacijenta, dio putem digitalnih kanala, a dio kroz nove oblike suradnje javnog i privatnog zdravstvenog sektora.
Ipak, tehnološki napredak sam po sebi neće riješiti sve izazove. Ključno će biti osigurati da inovacije odgovaraju stvarnim potrebama pacijenata, da budu dostupne što većem broju građana te da pridonose kvalitetnijoj, a ne samo bržoj skrbi.
Kako pronaći ravnotežu između tehnologije i ljudskog pristupa te mogu li inovacije zdravstvene sustave istodobno učiniti dostupnijima, učinkovitijima i održivijima, bit će među pitanjima o kojima će vodeći domaći i međunarodni stručnjaci raspravljati na prvom izdanju Health.Weekenda.
Istražite program i osigurajte svoje ulaznice na službenoj web stranici festivala.
(Promo sadržaj)
