Mjesec siječanj posvećen je prevenciji raka vrata maternice. Cilj je dizanje svijesti javnosti o važnosti očuvanja reproduktivnog zdravlja i edukacija o metodama sprječavanja nastanka raka vrata maternice i rizičnim čimbenicima koji ga uzrokuju, piše HZJZ.
U Hrvatskoj je rak vrata maternice treći najčešći rak žena u dobi od 30 do 49 godina (iza raka dojke i štitnjače). U posljednjih pet godina u Hrvatskoj godišnje prosječno od raka vrata maternice oboli oko 300 žena, a umre njih više od 100.
Rak vrata maternice zloćudna je bolest koja se razvija u dijelu maternice koji se otvara u rodnicu. Nastaje kada se pojave nepopravljive promjene na stanicama koje oblažu vrat maternice te one počnu nekontrolirano rasti, u velikoj većini slučajeva zbog dugotrajne infekcije visokorizičnim tipovima humanog papiloma virusa (HPV). Rak vrata maternice u 99,7% slučajeva uzrokovan je kroničnom, neliječenom infekcijom humanim papiloma virusom (HPV).
Obično je za razvoj ovog sijela raka potrebno dulje razdoblje (10 – 15 godina).
Izlječenje u predstadijima (premalignim promjenama) ove bolesti gotovo je stopostotno. Najuspješnije je liječenje sprečavanja nastanka zloćudne bolesti, odnosno premalignih promjena.
Rizični čimbenici
Glavni rizični čimbenik i nužan preduvjet za razvoj predstadija raka i raka vrata maternice je dugotrajna infekcija visokorizičnim HPV-om (u 99,7 % slučajeva uzrokovan je kroničnom, neliječenom infekcijom visokorizičnim HPV-om). Dodatni rizični čimbenici koji su povezani s perzistentnom infekcijom HPV-om i doprinose razvoju zloćudne bolesti su:
- pušenje,
- dugotrajna uporaba oralne hormonalne kontracepcije,
- veliki broj poroda,
- istovremeno prisutne i druge spolno prenosive infekcije kao što je genitalni herpes ili infekcija HIV-om,
- genetski čimbenici i sklonost (nasljedna sklonost – rak vrata maternice u obitelji),
- nepravilna prehrana kao što je deficit određenih prehrambenih sastojaka
Prijenos infekcije
Virus HPV-a prenosi se spolnim odnosnom i dodirom kože o kožu/sluznicu prilikom intimnog kontakta i bez spolnog odnosa.
Poznato je oko 200 tipova HPV-a, a 50 ih inficira područje genitalnih (spolnih) organa. Tipove HPV-a koji inficiraju genitalno područje možemo podijeliti na visokorizične i niskorizične. Neki tipovi uzrokuju spolne bradavice ili kondilome, a neki tipovi mogu uzrokovati rak spolnih organa.
Procjepljivanjem protiv HPV-a mogli bismo spriječiti većinu zloćudnih bolesti vrata maternice
Simptomi
Simptomi infekcije HPV-om mogu biti pojava spolnih bradavica, no infekcija obično nema nikakve simptome. Zbog toga se često događa da zaražene osobe ne znajući da su zaražene infekciju mogu prenijeti svojim partnerima.
Najveći broj zaraženih osoba uspijeva svladati infekciju zahvaljujući djelovanju imunosnog sustava, no ako se virus zadrži u stanicama sluznice, promjene mogu uzrokovati razvoj raka. U manjem broju zaraženih žena, infekcija će trajati niz godina (10 – 15 godina) te uzrokovati premaligne promjene vrata maternice, koje, ako se na vrijeme ne liječe, mogu prouzročiti i rak.
HPV niskog rizika (najčešći su 6 i 11) može uzrokovati nastanak genitalnih (spolnih) bradavica (kondiloma) u oba spola i blaže promjene stanica vrata maternice. HPV visokog rizika (npr. 16, 18, 31, 33, 35…) može uzrokovati teže premaligne i maligne promjene stanica vrata maternice, rak stidnice ili rodnice u žena, rak penisa u muškaraca i rak grla i anusa u oba spola. Tipovi 16 i 18 najrizičniji su tipovi HPV-a za razvoj premalignih promjena i raka vrata maternice.
Liječenje
Ne postoji lijek za izlječenje infekcije HPV-om poput antibiotika kojim se liječe bakterijske spolno prenosive infekcije, no spolne bradavice i promjene na stanicama vrata maternice koje su uzrokovane HPV-om mogu se uspješno liječiti. Liječenje promjena koje uzrokuje infekcija HPV-om provodi se uklanjanjem promjene ili zaraženog dijela tijela. Spolne bradavice uklanjaju se premazivanjem, smrzavanjem, spaljivanjem ili kirurški. Promjene na sluznici vrata maternice liječe se uklanjanjem zaraženog dijela laserski, elektrokoagulacijom ili kirurškim metodama.
Ako još niste, ovo će vas uvjeriti da cijepite sinove protiv HPV-a
Prevencija
Kao i kod drugih spolno prenosivih infekcija, za sprječavanje infekcije HPV-om važno je odgovorno spolno ponašanje i korištenje kondoma. Kondom ne pruža jednako djelotvornu zaštitu od infekcije HPV-om kao za ostale spolno prenosive infekcije, jer se spolne bradavice ili infekcija mogu nalaziti i u području koje ne prekriva kondom.
Protiv infekcije određenim tipovima HPV-a, koja je nužan preduvjet za razvoj raka vrata maternice, postoji cjepivo. Cijepljenje protiv HPV-a pruža zaštitu od raka i predstadija raka vrata maternice, stidnice, rodnice, anusa te anogenitalnih (spolnih) bradavica ili kondiloma, a nalazi u redovitom programu cijepljenja u Hrvatskoj za učenice i učenike osmih razreda osnovnih škola.
Budući da ima visokorizičnih tipova koji nisu obuhvaćeni cijepljenjem i budući da infekcija HPV-a najčešće nema simptoma, redoviti ginekološki pregledi i dalje su potrebni i za cijepljene i za necijepljene djevojke i žene. Cijepljenje je najučinkovitije prije početka spolne aktivnosti, no mogu se cijepiti i spolno aktivne osobe, uz napomenu da možda može pružati manju zaštitu ako je infekcija HPV-om već prisutna.
Simptomi
Simptomi raka vrata maternice nespecifični su i rijetki te se ne pokazuju tijekom dužeg vremena. Predstadiji raka odnosno promjene na stanicama obično nemaju nikakve simptome.
Uznapredovale stadije prate:
- nepravilno krvarenje
- krvarenje između dva menstrualna ciklusa
- krvarenje nakon spolnog odnosa∞neuobičajen iscjedak
- bolovi u donjem dijelu trbuha.
Ako primijetite neke od spomenutih simptoma koji mogu upućivati na infekciju HPV-om ili rak vrata maternice, dogovorite ginekološki pregled.
Dijagnostika
Rijetko koji rak ima na tako lako dostupnom organu, tako jednostavnu i dobru dijagnostiku kao što je ima rak vrata maternice. Kao kod svake dijagnostike cilj je pronaći promjene koje mogu dovesti do raka, te na taj način spriječiti njegovo pojavljivanje.
U postupku dijagnosticiranja koriste se kombinacija citoloških analiza briseva vrata maternice (Papa test), rezultata testiranja infekcije humanim papiloma virusom visokog rizika (visokorizični HPV), kolposkopskih pregleda te histoloških analiza uzoraka tkiva vrata maternice kojima se postiže visoki stupanj dijagnosticiranja promjena koje bi mogle dovesti do raka, odnosno raka u što ranijim stadijima bolesti.
Citološka analiza (Papa test) podrazumijeva analizu odljuštenih stanica sluznice vrata maternice. Postojanje kronične infekcije visokorizičnim tipovima HPV -a, koja je glavni čimbenik pojave ove bolesti, može se utvrditi Papa testom (analizom promjena stanica koje uzrokuje infekcija HPV-om) te testiranjem na HPV. U slučaju pozitivnog nalaza Papa testa kolposkopom se promatra vrat maternice koristeći povećanja, različite otopine i svjetla, te se otkrivaju mjesta promjene na sluznici. Tako se potvrđuje ili odbacuje citološka sumnju postojanja promjena na stanicama na temelju rezultata Papa testa i određuju mjesta uzimanja uzorka za histološku analizu tkiva.
Sve europske države imaju nacionalne programe ranog otkrivanja i sprečavanja nastajanja raka vrata maternice, pa tako i naša.
Probir se provodi, ovisno o godinama starosti žene, različitim primarnim testovima: Papa testom, kombinacijom Papa testa i testiranja na HPV, te testiranja na HPV, koji se u slučaju pozitivnog nalaza dopunjuju daljnjim pretragama.
