Denga i chikungunya, bolesti koje se tradicionalno povezuju s tropskim krajevima, posljednjih se godina sve češće pojavljuju u Europi, a tigrasti komarac sve je rašireniji i u Hrvatskoj.
Komarci više nisu samo ljetna napast koja nam remeti san. Posljednjih godina sve je više dokaza da predstavljaju važan javnozdravstveni problem i u Europi, gdje se bilježe autohtoni slučajevi bolesti koje su se donedavno povezivale prvenstveno s tropskim i suptropskim područjima.
Kako ističe Ana Klobučar, dr. sc. biologije, voditeljica Odjela za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju Službe za epidemiologiju, komarci imaju sve važniju ulogu u prijenosu uzročnika bolesti na području Europe.
U povodu Svjetskog dana komaraca, koji se obilježava 20. kolovoza, stručnjaci upozoravaju na širenje bolesti poput denge i chikungunye, ali i na značaj virusa Zapadnog Nila, koji je već prisutan u Europi.
Denga se širi Europom
Denga je virusna bolest koja je tradicionalno široko rasprostranjena u tropskim i suptropskim krajevima, no posljednjih se godina sve češće pojavljuje i u Europi.
Autohtoni slučajevi nastaju kada zaraženi putnik unese virus iz područja u kojima je denga prisutna, a zatim ga lokalni komarci prenesu drugim ljudima. Za širenje virusa posebno su važni invazivni komarci Aedes albopictus, poznat kao tigrasti komarac, i Aedes aegypti.
Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), prve autohtone infekcije dengue virusom u Europi zabilježene su 2010. godine u Hrvatskoj i Francuskoj. Nakon razdoblja s malim brojem slučajeva, od 2022. godine bilježi se njihov porast.
U 2024. godini u Europi su potvrđena 304 autohtona slučaja denge, uz jedan vjerojatni slučaj. U 2025. godini zabilježeno ih je ukupno 35, dok je ove godine do sada evidentiran jedan slučaj.
I chikungunya sve je češća
Sličan se trend bilježi i kod chikungunye, još jedne virusne bolesti koju prenose prvenstveno tigrasti komarci.
Autohtone epidemije u Europi zabilježene su više puta, osobito u Francuskoj i Italiji. Tijekom 2025. godine u Francuskoj je zabilježeno 809 slučajeva, a u Italiji 384 slučaja.
Ove je godine do 12. kolovoza u Europi zabilježeno 15 autohtonih slučajeva chikungunye, svi u Francuskoj.
Virus Zapadnog Nila već je udomaćen u Europi
Ipak, bolest koju komarci najčešće prenose u Europi jest infekcija virusom Zapadnog Nila (West Nile virus, WNV).
Virus se održava u prirodi među pticama, a na ljude ga najčešće prenose komarci roda Culex, među kojima je i domaći komarac Culex pipiens – vrsta koja je posebno aktivna noću.
Za razliku od denge i chikungunye, virus Zapadnog Nila već je postao endemski prisutan u Europi i svake se godine bilježe novi slučajevi. Oko 80 posto zaraženih osoba pritom nema simptome.
Prema podacima ECDC-a, tijekom 2025. godine u Europi je prijavljeno 1112 lokalno stečenih humanih slučajeva infekcije virusom Zapadnog Nila u 14 zemalja. Među njima je bila i Hrvatska, s četiri slučaja. Ove je godine do 5. kolovoza u Europi zabilježeno 245 humanih slučajeva.
Tigrasti komarac može se razvijati i u najmanjoj lokvi
Jedan od razloga zbog kojih se pojedine bolesti šire Europom jest sve veća prisutnost tigrastog komarca. Riječ je o vrlo prilagodljivoj vrsti koja za razvoj može iskoristiti gotovo svaku malu nakupinu vode.
Legla mogu nastati u kantama i bačvama, posudama, gumama ostavljenima na otvorenom, začepljenim olucima, vazi na groblju, podlošcima za cvijeće, dječjim igračkama, odbačenim predmetima i drugim mjestima u kojima se zadržava kišnica. Zato stručnjaci naglašavaju da je jedan od najvažnijih načina zaštite upravo uklanjanje takvih mjesta u neposrednom okolišu.
Komarci prenose i druge opasne bolesti
Osim denge, chikungunye i virusa Zapadnog Nila, komarci mogu prenositi i niz drugih bolesti, među kojima su žuta groznica, Zika virusna infekcija, malarija, dirofilarioza i različiti encefalitisi.
Malarija je i dalje vodeća komarcima prenosiva bolest u svijetu. Upravo je istraživanje prijenosa malarije bilo ključno za jedno od najvažnijih otkrića u povijesti medicine. Britanski liječnik Ronald Ross 20. kolovoza 1897. godine otkrio je da ženke komaraca roda Anopheles prenose uzročnika malarije među ljudima. U spomen na to otkriće obilježava se Svjetski dan komaraca.
Kako smanjiti broj komaraca?
Stručnjaci upozoravaju da zaštita ne počinje tek kada komarci počnu gristi. Važno je spriječiti njihovo razmnožavanje.
U dvorištima i vrtovima potrebno je redovito uklanjati ili prazniti sve posude i predmete u kojima se može zadržavati voda. Posebnu pozornost treba obratiti na kante, bačve, podloške za cvijeće, stare gume, igračke, začepljene oluke i druge potencijalne izvore stajaće vode.
Ako putujete u tropske i suptropske krajeve, preporučuje se prije putovanja informirati o mogućim zdravstvenim rizicima i potrebnim cijepljenjima. U Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ savjetuju da se putnici centru za cijepljenje i prevenciju putničkih bolesti obrate otprilike mjesec dana prije putovanja.
Poruka stručnjaka u povodu Svjetskog dana komaraca stoga je jednostavna: što manje mjesta pogodnih za razmnožavanje komaraca u našem okolišu, to je manji rizik od njihova širenja i bolesti koje mogu prenositi.
(Ordinacija.hr)
